Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Projekti EU: Kako od ideje do cilja?


Najavljen je i nastavak programa Kreativna Evropa, za period 2021. – 2027. godine

U Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjaluci upriličena je prezentacija nekoliko projekata Europske unije, na koje mogu aplicirati pravna lica, nevladine organizacije ili poduzeća. Riječ je o projektima: Kreativna Europa, Europa za građane i Horizont 2020. Cilj je financijski podržati projekte iz oblasti kulture, medija, nauke, istraživanja i inovacija. Također se želi pomoći uključivanju građana u europske integracije.

Projekt Kreativna Europa u Bosni i Hercegovini provodi se još od 2014. godine. Riječ je o fondu za podršku kulturnim i filmskim projektima. Do 2020. godine iz ovog fonda planira se utrošiti preko milijardu i 360 milijuna eura. O značaju ovog projekta, govori Aida Kalender, voditeljica Deska Kreativne Europe:

"Ono što je strašno važno, a što Kreativna Evropa promoviše, jeste strateški pristup planiranju kulture, inovacija i saradnja. To su upravo one stvari koje nama nedostaju. Zbog toga mi smatramo, kao i ja lično, kao kulturna djelatnica, sa više od dvadeset godina iskustva u radu u nezavisnoj kulturi, da je program Kreativna Evropa zaista prozor u svijet za kulturni sektor u BiH. Mi zaista moramo učestvovati u njemu."

Da bi jedna država nečlanica EU, kao što je BiH, sudjelovala u ovom projektu, predstavnici vlasti te države svake godine dužni su uplatiti, kao ulaznu kartu u program, iznos od 205.000 eura. Također je svaka država dužna potpisati memorandum o početku ulaska u program, dodaje Kalender.

"Najavljen je i nastavak programa Kreativna Evropa, za period 2021. – 2027. godine. Nas očekuje ponovno potpisivanje ovog memoranduma. Zaista predstavnike medija molim da tokom naredne godine obrate pažnju na ovaj čin i da nas podrže u nastojanjima da napravimo pritisak, odnosno da stvorimo atmosferu da se ovaj sporazum potpiše što prije, da ne bi bilo kašnjenja. To kašnjenje znači i gubitak sredstava za organizacije iz oblasti kulture, koje su već dobile ova sredstva", kaže ona.

Udruženju Urban, iz Sarajeva do sada su odobrena tri projekta u fondu Kreativna Europa. Haris Čalkić, potpredsjednik Udruženja, napominje da je bilo puno problema u provedbi tih projekata jer je potrebna i suradnja Ministarstva civilnih poslova BiH.

"Dolazimo do jednog problema, da je sve na papiru divno i krasno, ali kada uđete u te projekte i kada uđete u svu tu priču, pogotovo u projekt Kreativna Evropa, gdje se traži sufinansiranje, jave se određeni problemi. Mi smo to uspjeli izdržati jer smo poprilično jaka organizacija, dosta radimo. Mora biti mnogo bolja komunikacija Ministarstva i udruženja, mora se osnovati poseban fond, ako su nam već puna usta EU projekata i priče. To je investicija koja se unosi u državu. Mi nismo dobili budžetskog novca ni marku. Mi smo za svaku marku budžetskog novca uplatili 18 maraka, to smo izračunali. To su sve investicije koje smo mi, svojom sposobnošću, doveli u ovu državu", kaže Čalkić.

Od 2014. godine do danas, u ovim projektima je sudjelovalo preko stotinu organizacija civilnog društva iz cijele Europe
Od 2014. godine do danas, u ovim projektima je sudjelovalo preko stotinu organizacija civilnog društva iz cijele Europe

Jedan od uspješnijih aplikanta u programu Kreativna Europa bio je i Centar za post-konfliktna istraživanja iz Sarajeva. Direktorica Centra, Velma Šarić, o tome kaže:

"Imali smo priliku da naš projekt, Obični heroji, koji govori o moralnoj hrabrosti i pomirenju, regionalno proširimo u Srbiji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji. Iskustva su zaista pozitivna. To je jedna od jednostavnijih aplikacija. Uprkos tome, potrebna je konzistentnost i morate biti fokusirani. Preporučujem svima. Mi smo, pored toga što smo imali priliku da repliciramo projekt, također stekli nove partnere, nastavili da radimo sa njima sve ove godine. Zaista je kapacitetom ojačalo našu organizaciju."

Projekt Horizont 2020 je najveći europski program namijenjen za nauku, istraživanje i inovacije. Njegov budžet je čak 80 milijardi eura. U BiH se provodi od 2014. godine.

"BiH je pridružena članica ovome programu, što znači da smo potpisali specifični sporazum sa Evropskom komisijom i imamo puno pravo učešća u programu. Do sada smo bili prilično uspješni, međutim nedovoljno. Upravo ove skupove po gradovima BiH organizujemo s ciljem da motivišemo ljude koji se bave naukom, istraživanjem i razvojem, da više učestvuju u ovim programima, kako bi smo povukli što više sredstava iz tog zajedničkog fonda", kaže Dalibor Drljača, nacionalna kontakt osoba tog programa za BiH.

U četiri grada BiH predstavljen je i projekt Europa za građane. Njime se želi dati financijska podrška organizacijama koje rade na osnaživanju europskog identiteta, umrežavanju i razmjeni znanja i iskustava, kaže Goran Kučera, stručni savjetnik za razvoj civilnog društva pri Ministarstvu pravde BiH.

"Mi nastojimo približiti ovaj program potencijalnim aplikantima, motivirati ih da apliciraju u okviru ovog, vrlo jednostavnog programa, koji ima za cilj da poveže građane zemalja članica programa, da raspravljaju o pojedinim temama koje su i na lokalnom nivou, ali koje moraju imati i određenu evropsku dimenziju. Jedan od glavnih uslova samog programa je partnerstvo sa organizacijama zemalja EU, odnosno zemalja članica programa", kaže Kučera.

Sva tri projekta namijenjena su isključivo zemljama EU, ali i potencijalnim kandidatima. Od 2014. godine do danas, u ovim projektima, je sudjelovalo preko stotinu organizacija civilnog društva iz cijele Europe.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Od 2005. suradnik redakcije sarajevskog dopisništva Radija Slobodna Europa. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta. Dobitnik treće nagrade Regionalnog radijskog festivala u Tuzli 2008. za priču o vjerskoj toleranciji u BiH, te dobitnik specijanog priznanja UNICEF-a 2012. za novinarski doprinos kampanji "Pravda za svako dijete".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG