Lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović najavio je za četvrtak, 8. februara, sastanak predstavnika u vlasti u Bosni i Hercegovini, na kojem bi se trebalo razgovarati o uslovima koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti do marta, kada će biti donesena odluka o tome hoće li BiH početi pregovore o pristupanju EU.
Koaliciju na državnom nivou čine, pored HDZ-a, Savez nezavisnih socijaldemokrata, Socijaldemokratska partija, Narod i Pravda i Naša stranka.
Čovićevo obraćanje dešava se u vrijeme posjete izvršne direktorice za Evropu u Evropskoj službi za vanjske poslove Angeline Eichhorst BiH.
Ona je u Sarajevu izjavila da su zaključivanje sporazuma o statusu Evropske agencije za upravljanje operativnom saradnjom na vanjskim granicama (FRONTEX), Zakon o sprječavanju pranja novca i sprječavanju finansiranja terorizma, Zakon o sukobu interesa i Zakon o sudovima, prioriteti koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti do marta.
Kazala je i da svih 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila Bosni i Hercegovini trebaju da se ispune i da ostaju, ali da je Evropska unija odredila ova, kako je rekla, tri plus jedan.
Na konferenciji za novinare u Mostaru, Čović se osvrnuo i na kritike da želi južnu plinsku interkonekciju da stavi pod ličnu finansijsku i politiku kontrolu.
Pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za evropska i euroazijska pitanja James O’Brien u Sarajevu prilikom gostovanja na Fakultetu političkih nauka, 2. februara, poručio je da u energetskom sektoru Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju, gasovod prirodnog gasa prema Hrvatskoj.
Čović je naveo 7. februara kako su "angažovani najveći stručnjaci u području energetike koji su sugerisali da se napravi prijedlog Zakona u južnoj plinskoj interkonekciji, te da je "u njemu definisano da će kompanija, koja će se baviti projektom, biti javno preduzeće u vlasništvu Vlade Federacije sa sjedištem u Mostaru".
"Ostajemo do kraja otvoreni da tražimo druga rješenja na sličnim principima", rekao je Čović.
Južna interkonekcija omogućila bi dotok gasa u BiH i iz drugih zemalja osim Rusije, koja je trenutno jedini snadbjevač gasom Bosne i Hercegovine preko Turskog toga.
Američka vlada sa oko pola miliona evra i Evropska unija sa oko 1,5 miliona evra su ranije podržale ovaj gasovod, kao "najbolju šansu za diverzifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH".
