Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kome smeta Dan državnosti BiH?


Vječna vatra, spomenik napravljen 6. aprila 1946. na godišnjicu oslobođenja Sarajeva u Drugom svjetskom ratu je jedan od simbola antifašizma u BiH

Premda je Bosna i Hercegovina na zasjedanju ZAVNOBiH-a* dobila okvir koji je u njene temelje ugradio jednakost, poštivanje ljudskih prava i status u okviru tadašnje države, on nije jednako bitan za sve u BiH. Kao Dan državnosti slavi se tek u pola zemlje, iako se svi pozivaju na antifašističku tradiciju. Razlozi, kako vjeruju analitičari, leže u tome što bi prihvatanjem vrijednosti naslijeđenih iz ZAVNOBiH-a retrogradne snage izgubile uporište. Kao posljedica iz zemlje odlaze mladi koji ne žele živjeti u sistemu poremećenih vrijednosti.

Dan državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembar i dalje nije praznik za sve u zemlji. Nastala na vrijednostima antifašizma, kao zemlja i jednih i drugih i trećih, jednakih i slobodnih, 75 godina kasnije, pretvara se u svoju suprotnost, smatra predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.

"Odjednom su stupile snage koje su uticale na to da komunizam nestane s ovih prostora, a potajno su dovele i te ideje za koje smo mislili da su davno pobijeđene. To su ideje diskriminacija, nasilja fašizma, šovinizma i svega onoga od čaga BiH i region sada pati. Umjesto da zakoračimo u demokratsko društvo i napravimo jedan civilizacijski iskorak mi smo se vratili 40 ili 50 godina unazad", ocjenjuje Todorović.

Razlozi leže i u tome što je BiH danas za jedne tekovina koju treba njegovati, za druge prolazan okov, a trećima je svejedno, smatra predsjednik SUBNOR-a** Bakir Nakaš. Trajalo je to odmicanje, kaže on, dok na scenu nisu stupili retrogradni elementi.

Nakaš: Vrijednosti koje su se njegovale i vezivale za partizanski pokret i vrijednostima antifašizma, sada su počeli da se pripisuju i ustašama i četnicima (Fotografija iz 2014. na kojoj su četnici na proslavi Dana oslobođenja od fašizma u Čačku)
Nakaš: Vrijednosti koje su se njegovale i vezivale za partizanski pokret i vrijednostima antifašizma, sada su počeli da se pripisuju i ustašama i četnicima (Fotografija iz 2014. na kojoj su četnici na proslavi Dana oslobođenja od fašizma u Čačku)

"Ono što se desilo jeste da su ovladale snage koje su se zalagale za reviziju svega što se desilo od 1941. do 1945, snage koje su željele da izjednače fašiste i saradnike fašista s partizanima i u tome su donekle uspjeli. Vrijednosti koje su se njegovale i vezivale za partizanski pokret i vrijednostima antifašizma, sada su počeli da se pripisuju i ustašama i četnicima i svima onima koji su sarađivali s nacistima." , smatra Nakaš.

Kako to u praksi izgleda dočarao je na primjeru svoje zemlje, nekadašnji predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.

"Vi to vidite po raznim nacionalističkim ispadima, vidite to po pokušaju da se reinterpretira povijest, da se Jasenovac iz logora smrti pretvori u rekreacijski centar, vidite po tome da se svako malo ističe ona sintagma 'Za dom spremni'. Da na obilježavanju nekih događaja koje treba obilježiti, jer je bilo i nevinih ljudi koji su stradali, recimo na Bleiburgu, da se i to koristi za reafirmaciju ustaštva. Jednom riječju, kod nas je na djelu proces kojim se želi pokazat da ono što je bilo dobro i ispravno, a to je borba protiv Hitlera i Mussolinija da je to bilo krivo, a da je bilo dobro služit mu. Ja se s tim niti slažem, niti se mogu mogu složiti!", kaže Josipović.

Rehabilitacija fašističkih ideja i poklonika nije karakteristična samo za Hrvatsku. U Srbiji je to slučaj s Dražom Mihailovićem i četničkim pokretom, a u BiH se čak i školama daju imena po nekadašnjim saradnicima s okupatorom. Na takvoj su matrici odgojene generacije koje ne razumiju značaj 25. novembra, kaže Nakaš.

"Ono što je danas rezultat jeste da naša omladina koja je rođena devedesetih godina nije se u svom obrazovnom procesu susrela s onim lekcijama koje smo mi imali u toku školovanja, a to su lekcije koje su nam dale kapacitet da razlikujemo fašizam od antifašizma, da možemo prepoznati neofašiste koji se prikrivaju pod različitim plaštovima novih pokreta koji nam nude jako puno, a u suštini njeguju tradicije fašizma i na njemu opstaju", konstatuje Nakaš.

A upravo je ključno shvatiti da Dan državnosti nije samo puko obilježavanje koje u jednom dijelu zemlje slave a u drugom ne, prema tezama koje je na tribini posvećenoj 25. novembru iznio kulturolog, pravnik i politički analitičar iz Banjaluke Srđan Šušnica.

"To je mnogo više. ZAVNOBiH i sve vrijednosti tog nasljeđa su, po mom mišljenju, ključ za život novih generacija u ovoj zemlji, ako te nove generacije budu mudre da pronađu u tom dokumentu osnovu za dalje", smatra Šušnica.

A dalje, i to dalje od BiH, je upravo ono gdje mlade generacije idu, jer im sistem ustanovljen na diskriminatorskim principima ne odgovara, kaže Branko Todorović. To je jedan vid kazne, a drugi je, smatra, vidljiv na diplomatskoj sceni, poput slučaja sa smještanjem predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u drugi red tokom proslave stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata.

"Pa ne treba da se čudimo jer je to zbog toga što je Srbija u posljednjih ne znam koliko godina odstupila od ideja za koje se borila u Drugom svjetskom ratu, a to su ideje antifašizma. Pogledajte i ugled Hrvatske u EU, Srbije u svijetu, pa i BiH. Ne samo da je srozan u potpunosti, nego ga karakteriše i nepovjerenje jer je na političkoj sceni i u međunarodnim odnosima jasno da su ove zemlje itekako prigrlile ideje za koje se smatralo da se nikada neće pojaviti na ovim prostorima, a to su ideje šovinizma i ekstremizma, anticivilizacijske ideje koje su za moderni svijet neprihvatljive", ocjenjuje Todorović.

Sve dok se zamjenom teza brane postupci koji zemlju vraćaju unazad i dok postoje oni koji od toga imaju koristi stanje će ostati isto. Bez obzira što je antifašističko nasljeđe zajedničko, interesi, smatraju analitičari, nisu.

*Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) je bilo najviše zakonodavno i izvršno tijelo Narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini u Drugom svjetskom ratu. Održana su tri zasjedanja ZAVNOBiH-a: prvo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (ovaj datum se obilježava kao Dan državnosti BiH), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944. i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945.

**Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (Jugoslavije; skr. SUBNOR) osnovan je u Beogradu 30. septembra 1947. godine kao društveno-politička organizacija koja je okupljala sve borce za oslobađanje od nacizma i fažizma u Drugom svjetskom ratu

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG