Tokom prve zvanične posjete Bosni i Hercegovini (BiH) u ponedeljak, 24. maja 2021. godine, predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić iskazao je žaljenje zbog svih žrtava ratova devedesetih godina.
“Ja želim na ovaj način samo da iskažem svoje žaljenje za sve žrtve koje trebaju da nas opomenu, koje trebaju da nas upozore, koje trebaju da nas nauče da budemo drugačiji”, odgovorio je Krivokapić na pitanje novinara da li će Skupština Crne Gore usvojiti Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.
Krivokapić je kazao da je “ta rezolucija je već na neki način usvojena 2009. godine kao deklaracija”.
U genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine, tokom rata u BiH, ubijeno je 8.372 bošnjačkih muškaraca i dječaka kada je Vojska Republike Srpske zauzela ovaj gradić na istoku zemlje.
Krivokapić je podsjetio da je zbog stava o genocidu u Srebrenici zatražio smjenu ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića.
“Moj odnos prema Srebrenici je jasan. Ja sam zbog Srebrenice krenuo u proces razrešenja jednog ministra, iako sam znao da to može da bude jedan pokušaj rušenja vlade, ali je meni bio važniji sporazum koji sam potpisao sa tri lidera koalicije od toga koliko će trajati Vlada. Mene je bilo važnije da ono što sam potpisao i držim se do kraja toga”, kazao je Krivokapić
Naveo je da se na ovim prostorima žrtve koriste u političke svrhe.
“Politika koja je možda saučesnik, direktni ili indirektni, tih dešavanja, danas pokušava da nešto promijeni ne da bi se kajali, jer svaka žrtva je vrijedna našeg odnosa koji mora da bude takav da vas gane do srca, a ne da bi se koristile u bilo kakve svrhe“, kazao je Krivokapić nakon sastanka sa Predsjedavajućim Vijeća Ministara BiH Zoranom Tegeltijom.
Naglasio je da je pitanje usvajanja Rezolucije potrebno uputiti Skupštini Crne Gore.
“To je do Skupštine. Ovo je prva Vlada koja nikada koja nikada ništa nije dirigovala Skupštini. Do sada je Vlada bila nadređena Skupštini, a ne obrnuto,” dodao je Krivokapić.
Ministar pravde Leposavić je naime 26. marta u Skupštini Crne Gore izjavio da je spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid “kad se to i nedvosmisleno utvrdi“. Osporio je i legitimitet Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju koji je presudio da se u Srebrenici dogodio genocid.
U obrazloženju zahtjeva za smjenom Leposavića, koji je izazvao krizu Vlade, Krivokapić je naveo da je njegovo javno djelovanje od izbora na funkciju ministra, odstupalo od zvaničnih stavova Vlade i Sporazuma lidera tri pobjedničke koalicije iz septembra 2020.
Krivokapić je naglasio da nijedan rat nije vrijedan žrtava.
“Ovo je svima nama poruka da nema toga rata koji je vrijedan i vodi se iz ovih ili onih razloga, jer žrtve više niko ne može vratiti. Pomirenje je važnije od bilo kakve svađe. Ko je pravio greške? Pa kao u braku i ljubavi, ne može jedan da bude krivac. Ovdje smo, dajte zajedno da živimo”, poručio je Krivokapić.
Nema otvorenih pitanja
Tokom sastanka sa Predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom konstatovano je kako između BiH i Crne Gore nema otvorenih pitanja. Međutim, dvije susjedne zemlje trebaju unaprijediti ekonomsku saradnju, povećati vanjsko-trgovinsku razmjenu i unaprijediti granične prelaze, put Foča – Šćepan polje, kao i pitanje prohodnosti granice.
“Granice, koje sada predstavljaju elemente koji onemogućavaju brz prolaz ljudi, robe i kapitala učinimo, koliko je moguće, jednostavnijim i bržim", rekao je Krivokapić.
Predviđeno je da Krivopkapića prime i članovi Predsjedništva BiH, a planiran je i njegov sastanak s delegacijom Parlamentarne skupštine BiH. U okviru službene posjete BiH, Krivokapić će se u sjedištu Vlade bosanskohercegovačkog entiteta FBiH u Sarajevu susresti i s premijerom Fadilom Novalićem.
