Dostupni linkovi

Četvrt vijeka priznanja i negiranja BiH


I samo referendumsko pitanje, prije odluke građana BiH o njenoj nezavisnosti i izlasku iz SFRJ tada je izazvalo polemiku

Prijemom Bosne i Hercegovine u organizaciju Ujedinjenih naroda, prije tačno dvadeset pet godina država je dobila i zvanično priznanje 175 zemalja, kao nezavisna i suverena država Bosna i Hercegovina.

Četvrt vijeka je prošlo od tada a politička, ekonomska i društvena situacija u BiH je i dalje složena i loša, rečeno je na međunarodnoj konferenciji “Bosna i Hercegovina: političko stanje i perspektive razvoja“, održanoj na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

„Bosna i Hercegovina je država u kojoj nije ugodno živjeti. Ona je država koja ne govori jednim glasom. Njena politika je etnicizirana. Njeni narodi su još podjeljeni i dijelom posvađani. Ne postoji usaglašena vizija njene budućnosti, dok se neprestano prepiremo oko njene prošlosti. Društvo boluje od siromaštva, socijalnih razlika, nepravde, korupcije i besperspektivizma mladih“, ocjenio je dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra.

Učesnici međunarodne konferencije “Bosna i Hercegovina: političko stanje i perspektive razvoja“, na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu
Učesnici međunarodne konferencije “Bosna i Hercegovina: političko stanje i perspektive razvoja“, na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu

Bivši načelnik Opštine Tuzla Selim Bešlagić smatra da predstavnici stranaka koje su na vlasti i opozicija ne rade više na tome da se dobije status koji pripada Bosni i Hercegovini, ali i građanima.

„Nažalost, mislim da je sada briga oko toga kako ćemo podijeliti još neka dobra u BiH i kako ćemo na politikantski način se ponašati prema njoj i prema građanima u BiH“, rekao je Bešlagić.

Bosna i Hercegovina je priznata na međunarodnom planu, no specifičnost je u tome što nije priznata i na unutrašnjem.

„Značajan broj političkih faktora u zemlji opiru se tom priznanju i toj suverenosti. Dakle, dvadeset pet godina nakon međunarodnog priznanja mi smo još uvijek daleko od konsenzusa o samoj Bosni i Hercegovini“ , tvrdi profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak.

I samo referendumsko pitanje, prije odluke građana BiH o njenoj nezavisnosti i izlasku iz SFRJ tada je izazvalo polemiku. Na to je podsjetio je profesor Univerziteta u Zagrebu i bivši tajnik Hrvatske demokratske zajednice BiH Ivan Markešić.

"Referendumsko pitanje je bilo: 'Jeste li za suverenu i nezavisnu Republiku Bosnu i Hercegovinu, državu građana i naroda, Muslimana, Srba i Hrvata i drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive'. Odluku o pitanju i datumu održavanja 29. februara i 1. marta donijala je Skupština Bosne i Hercegovine, a tada su je podržali Stranka demokratske akcije i HDZ BIH, bez SDS-a.

Međutim, Središnji odbor HDZ-a na sjednici u Livnu tražio je da se preformuliše to pitanje, jer će inače i oni pozvati Hrvate na bojkot referenduma za nezavisnot BIH.

'Livanjsko pitanje' je glasilo: 'Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državnu zajednicu konstitutivnih, suverenih naroda - hrvatskog, srpskog i muslimanskog u njihovim nacionalnim područjima kantonima'", podsjetio je Merkešić te naglasio da je izbačena riječ građanin, a narodi su promovisani u suverene na njihovim područjima.

Ipak, zahvaljujući, kako je rečeno na ovom skupu, Katoličkoj crkvi i franjevcima, Hrvati su izašli na referendum i glasali za nezavisnost.

Uslijedio je rat, koji je okončan Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine. To je ujedno i Ustav BiH, koji čini zemlju nefunkcionalnom.

Šta je potrebno da se promjeni sumorna bh. svakodnevnica– izmjene Ustava BiH, da se donese Dejton II, da se promjeni Izborni zakon koji je diskriminatoran ili prije svega toga da se uspostavi dijalog među narodima u BiH. Mišljenja su različita, jedino postoji saglasnost o evropskom putu zemlje.

Potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine (Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman)
Potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine (Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman)

„Mislim da je potrebno sjesti zajednički, vidjeti kako to u budućnosti izgleda i onda donijeti jedan ustav, jedan politički sistem koji će biti izraz volje stanovnika BiH. Ili ako to ne može, onda neko drugo rješenje, jer ovako je to prilično nestabilno", smatra profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja.

Kakvu god da odluku bh. narodi donesu da bi se stanje u zemlji promjenilo, Milivoj Bešlin iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu kaže:

„Vi koji živite u Bosni i Hercegovini možete da promenite, ali samo poštujući stvari koje se ne mogu menjati. A to su: međunarodno priznate granice Bosne i Hercegovine, koje su istorijske granice BIH i to je konstitutivnost naroda na čitavoj teritoriji ova tri naroda koja tvore Bosnu. Unutar toga, ja mislim da je svako rešenje moguće, uključujući i modifikacije Dejtonskog sporazuma.“

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG