Florian Biber, profesor za jugoistočne evropske studije u Gracu, za program Radija Slobodna Evropa komentariše najavu da NATO neće ove godine uputiti poziv Crnoj Gori za članstvo.
Profesor Biber ocjenjuje da je odluka čelnika NATO vrlo moguće rezultat međunarodnih prilika, a da ova situacija ne bi trebalo negativno da utiče na proces reformi u Crnoj Gori.
RSE:U kolikoj mjeri, mislite da su na ne dobijanje poziva Crnoj Gori da udje u NATO uticali spoljno politički razlozi u smislu izbjegavanja daljih konfrontacija sa Rusijom?
Biber: Naravno da je to sada teško proceniti do koje mere to utiče na tu odluku, to neko unutrašnje tumačenje spremnosti Crne Gore za članstvo. Ja sam siguran da NATO sada analizira sva ta pitanja proširenja iz drugog ugla nego pre par meseci. Znači stav prema Rusiji je sigurno uticao na to jer su signali iz Crne Gore jasni da će se nastaviti sa zapadnom orijentacijom i članstvom u NATO i EU. Zbog toga ja mislim da ne postoji taj pritisak da Crna Gora hitno mora da postane članica NATO i mislim da ovakva odluka oslikava želju da se ne ide dalje u provociranju Rusije.
RSE: Osim Crne Gore ni Gruzija nije dobila poziv no, toj zemlji je obećan značajan paket pomoći čega u slucaju Crne Gore nema a za koju je receno da mora raditi na unutrašnjim reformama , prije svega na političkom i polju vladavine prava. U kolikoj mjeri su po vama na nedobijanje poziva uticali upravo ovi unutrašnji razlozi?
Biber: Ja mislim da se primjer Gruzije ne može porediti sa Crnom Gorom. Mislim da je poptuno drugačija situacija u Crnoj Gori jer je teško zamisliti da će Gruzija uopšte biti članica NATO i to još više upravo iz razloga odnosa sa Rusijom. Što se unutrašnjih reformi tiče ja mislim da NATO to procjenjuje na isti način kao što radi i EU i naravno da ima još dosta potrebe za daljim reformama. Meni se čini da je to na kraju krajeva politička odluka. EU se više bazira na tome da zemlja mora da ispuni određene standarde a kod NATO je to ipak više politička odluka. NATO negdje uzima u obzir te unutrašnje reforme ali na kraju to zavisi od same spremnosti unutar NATO za proširenje.
RSE: Kako mislite da bi se ovo nepozivanje moglo odraziti na unutrašnju situaciju u Crnoj u smislu moze li dovesti do usporavanja reformi kad je u pitanju vladavina prava, borba protiv korupcije, nereformisane službe bezbjednosti, poštovanje ljudskih prava?
Biber: Ja bi bio jako iznenađen ako bi to negativno uticalo na reforme jer je glavni motro za reforme EU. Članstvo u NATO je u interesu Vlade Crne Gore ali postoji jedan veliki broj građana koji su protiv članstva u NATO i NATO nije nešto puno popularan. Ti standardi NATO su mnogo manje jasni u odnosu na ono što traži EU.Ovakva odluka nije nešto što će ubrzati reforme ali sa druge strane ja se ne plašim da će ovo izazvati neku blokadu reformi u Crnoj Gori. Članstvo Crne Gore u EU je mnogo važnije za reforme u Crnoj Gori nego članstvo u NATO.
