Dostupni linkovi

Televizija jedne države ili kanali tri naroda


EBU: Kolaps javnog servisa u BiH bi imao devastirajući efekt (na fotografiji: zgrada Radio-televizije BiH, Sarajevo)

Evropska radiodifuzna unija (EBU) uputila je apel bosanskohercegovačkim vlastima za spas Javnog medijskog servisa BiH. Očekuju od nadležnih da poduzmu mjere, kako bi se osiguralo održivo finansiranje, prije svega Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT), ali i entitetskih emitera.

"Kolaps javnog servisa u BiH bi imao devastirajući efekt, ne samo na medijski sistem, već i na društvo koje je već etnički podijeljeno", upozorili je Evropska radiodifuzna unija u saopštenju za medije.

Situacija na BHRT-u je krajnje dramatična, jer od kraja juna prošle godine ne postoji zakonski osnov za prikupljanje RTV takse, koja je do tada prikupljana kroz račune za fiksnu telefoniju tri telekom operatera u BiH.

"Od septembra prošle godine HT Eronet se potpuno povukao iz te priče, a nešto malo sredstva, u međuvremenu, prikupljano je dobrom voljom BH Telecoma i MTL-a. Evidentno je da je taj prihod iz mjeseca u mjesec u drastičnom padu, tako da je BHRT doveden u situaciju da ne može pokriti ni troškove minimalnog poslovanja", objašnjava generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović.

Od polovine decembra prošle godine Evropska radiodifuzna unija odredila je sankcije BHRT-u zbog dugova koje je BHRT akumilirao u iznosu od 6.4 miliona eura u proteklih 12 godina, pri čemu nije bilo nikakvih planova isplate.

"BHRT je stavljen na tzv. treću stepenicu sankcija koja podrazumijeva uskraćivanje svih usluga EBU-a. Na sljedećoj generalnoj skupštini, koja će se ove godine održati u junu u Dublinu, na dnevnom redu će biti isključenje BHRT-a iz članstva te organizacije. To bi bio jedinstven slučaj, presedan, a nadam se da BiH kao država to sebi neće dozvoliti", kaže Karamehmedović.

Nakon što je Odluka o plaćanju takse putem telekom operatera postala nevažeća, mjesec dana nakon toga, državni parlamentarci nisu podržali prijedlog koji je predviđao da se RTV taksa naplaćuje putem računa za električnu energiju. Od tada je Javni servis u BiH pušten "niz vodu", jer ne postoji zakonsko uporište na osnovu kojeg bi se prikupljala RTV pretplata koja u BiH iznosi 3,5 eura.

"Apel EBU je samo još jedan glas koji ne dopire do gluhog uha bh. političara, odnosno državnih organa koji treba da reagiraju. Dakle, nema nikakvog drugog recepta osim da se politika natjera da provede ono što je minimum evropskih civilizacijskih standarda. Problem postoji već pet, šest godina. Eskalirao je u posljednjih godinu dana od kada je došlo do toga da je upitna održivost RTV sistema", kaže predsjedavjući Vijeća Regulatorne agencije za kominikaciju BiH (RAK) i nekadašnji član Upravnog odbora BHRT -a Plamenko Čustović.

Plamenko Čustović: Problem godinama prisutan (na fotografiji: Desk BHRT-a)
Plamenko Čustović: Problem godinama prisutan (na fotografiji: Desk BHRT-a)


Godinama se opstruira svaki pokušaj uspostave stabilnog Javnog servisa u Bosni i Hercegovini. Pojedini političari pozivali su sa parlametarnih govornica da se ne plaća RTV pretplata, mjerili su koliko se sekundi u dnevniku govori jezikom jednog od tri konstitutivna naroda, spočitivalo se, posebno entitetskim emiterima, da su glasila pojedinih političkih partija.

"Kroz ovaj primjer se možda najbolje oslikava sadašnja situacija u državi. Čini se da državu i državne isntitucije nitko ne želi, a da istodobno svi grade vlastite entitete i takva je situacija trenutačno na BHRT-u. Dakle, RTV Federacije BiH koji je vrlo blizak vladajućoj strukturi u Sarajevu, prije svega SDA (Stranka demokratske akcije), i RTRS (Radio-televizija Republike Srpske) koji je vrlo blizak SNSD-u (Savez nezavisnih socijaldemokrata) funkcioniraju na način kao emiteri stranaka na vlasti", navodi objašnjava član Upravnog odbora BHRT-a i novinar Večernjeg lista Zoran Krešić.

"Entitetski emiteri ne poštivaju zakon, prikupljaju RTV pristojbu na svoje entiteske račune, umjesto na jedinstveni račun pri BHRT-u. Ja bih rekao da je to na granici kaznene odgovornosti i to praktično dovodi do toga da je BHRT u takvoj situaciji kakvoj jeste. Ali u slučaju da se BHRT slomi, neće postojati niti entiteski emiteri", dodaje Krešić.

I dok se BHRT i entitetski emiteri bore za opstanak, Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (HNS BiH) napravio je prijedlog transformacije Javnog RTV sistema BiH.

Osnovni model predviđa da tri konstitutivna naroda imaju vlastiti RTV servis. Tako bi BHRT 1 bio krovni i uslovno rečeno "građanski", dok bi ostala tri kanala bila na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku – BHRT B, BHRT H i BHRT S).

"Postoji vrlo bezbolno, jednostvano rješenje da se osigura stabilan izvor finansiranja. Međutim, kod nas se to uslovljava raznim drugim pitanjima, na primjer tzv. hrvatskim kanalom, što jedno sa drugim nema veze. Pravi način jeste osigurati finansiranje RTV servisa kao Javnog sistema u BiH, a tek onda se može razgovarati o svemu, pa i o novim kanalima", objašnjava Čustović.

Prema mišljenju profesorice Fakulteta političkin nauka u Sarajevu Lejle Turčilo, transformacija Javnog RTV sistema BiH, za koju se zalaže Hrvatski narodni sabor, ne bi dovelo do rješenja problema.

"Podjela Javnog sistema na tri etnička kanala znači gašenje i to nije rješenje. To je, zapravo, nastavak problema ili ishod svega onog što je od neuspostavljanja korporacije, pa do danas bio politički cilj", smatra Turčilo.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG