Dostupni linkovi

Hrvatski kanal u BiH: Stara ideja u starom ruhu


Ponovni pokušaj transformacije i podjele na nacionalne kanale: Zgrada BHRT

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (HNS BiH) predstavio je u Sarajevu prijedlog transformacije Javnog RTV sistema BiH. Osnovni model predviđa da tri konstitutivna naroda imaju vlastiti RTV servis. Tako bi BHRT 1 bio krovni i uslovno rečeno "građanski", dok bi ostala tri kanala bila na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku (BHRT B, BHRT H i BHRT S).

„U skladu sa načelom jednakropravnosti koji se sastoji od načela na pravo na samoodlučivanje, odnosno autonomiju, samoupravu, te prava na suodlučivanje - na zajedničku upravu Javni RTV sustav BiH bi trebao biti sastavljen od tri RTV sustava, kojim autonomno upravljaju konstitutivni narodi kao zasebne javnosti i jednog krovnog RTV servisa, kojim javnosti konstitutivnih naroda skupa sa oslatalima i svim građanima, kao državljanima, zajednički upravljaju kroz suodlučivanje“, objasnio je tokom prezentacije Ivan Vukoje iz Odjela za kulturu, sport i medije HNS-a.

Sjedišta četiri javna servisa bila bi u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru, a jezici konstitutivnih naroda "u pravilu" bili bi osnova tri RTV servisa. Šta to zapravo znači, Vukoje objašnjava na primjeru BHRT H, kanala na hrvatskom jeziku.

„Program na hrvatskom jeziku, vlastita ili vanjska produkcija bi činila 60 posto, a taj servis bi imao obavezu uzimati ili kupovati od BHRT1 10 posto programa na bosanskom, srpskom ili hrvatskom jeziku ili nekom njihovom kombinacijom. Isto tako bi imao obvezu 10 posto programa nabavljati od ostala dva servisa ili ih u vlastitoj produkciji proivoditi i emitirati. Pored toga smo zadržali i obvezu postojećih servisa da 10 posto svoje produkcije kupuju kod nezavisne, odnosno vanjske produkcije. Zato i kažemo da bi to bio servis koji bi emitirao 'u pravilu' na hrvatskom jeziku, jer ne bi bio isključivo na hrvatskom jeziku“, napomenuo je Vukoje.

Raspodjela prihoda od RTV takse bila bi za BHRT1 i kanal na bosanskom jeziku po 30 posto. Za BHRT S – kanal na srpskom jeziku 25 posto, a BHRT H 15 posto. Time se želi, kako je rečeno, odagnati sve sumnje u to da pripadnici "većinskog naroda" finansiraju servise onih malobrojniijih.

To bi vjerovatno bio najskuplji javni servis u Evropi: Mehmed Agović
To bi vjerovatno bio najskuplji javni servis u Evropi: Mehmed Agović


Nekadašnji direktor BHRT-a i bivši savjetnik ministra prometa i komunikacija BiH Mehmed Agović kaže da je osnovni HNS-ov prijedlog zapravo stari model, uz određene dorade.

„Ideja je stara, a ona je zapravo podjela javnog medijskog prostora na četiri cjeline, a u sebi krije dosta zamki i dosta nepoznatih odgovora na neka vrlo važna pitanja. Prije svega, ako imamo tri kanala, pretpostavlja se da će biti suspendiran postojeći sistem. Ako imamo tri etnička javna servisa, četvrti bi bio namjenjen građanima u BIH, a to je nelogičnost jer smo mi svi građani prvenstveno. Drugo pitanje, koje zahtjeva razmatranje je to - ko će biti zaposlen u kojem servisu. Ovdje se podrazumjeva da bi u pravilu svaki servis proizvodio program na određenom jeziku, doći će do preklapanja. Postavlja se pitanje u čemu je problem, kad i postojeći javni servisi proizvode toliki program“, kaže Agović, koji je mišljenja da bi to bio vrlo skup program.

„To bi vjerovatno bio najskuplji javni servis u Evropi iz prostog razloga što bi finansirali četiri javna servisa. Ali, suštinsko je pitanje što se na ovaj način potpuno dezintegrira javni medijski prostor, što se poskupljuje njegova proizvodnja i što će zahtjevati mnogo više paženje kada je u pitanju etnička podjela u BiH“, smatra Agović.

Predstavljen je i dopunski model prema kojem bi RTV sistem bio sastavljen od krovnog BHRT servisa, RTRS-a i Radiotelevizije Federacije BiH. No, FTV bi se sastojala od dva servisa - jednog koji bi u pravilu emitovao na bosanskom (RTV FBiH 1), i drugog koji bi u pravilu emitovao na hrvatskom jeziku (RTV FBiH 2).

Možemo doći do kompromisnog rješenja: Borka Rudić
Možemo doći do kompromisnog rješenja: Borka Rudić


Iako nisu zadovoljni funkcionisanjem Javnog RTV servisa BiH, u Udruženju „BH novinari“ smatraju da to ne znači da ga se treba ukinuti ili pretvoriti u većinski nacionalne televizije. Glavna tajnica Udruženja Borka Rudić je tokom javne rasprave rekla kako je prijedlog osnovnog modela koju je ponudio Hrvatski narodni sabor BiH, preradikalan i teško izvediv, dok se o dopunskom modelu može raspravljati.

„Mislim da se kod dopunskog modela, u pozitivnoj i konstruktivnoj raspravi, može doći do kompromisnog rješenja“, rekla je Rudić, te dodala da se prilikom traženja rješenja o transformaciji Javnog RTV sistema trebaju uvažavati, ne samo potrebe konstitutivnih naroda, već i ostalih građana.

Hrvatski narodni sabor predložio je modele uređenja RTV sistema BiH jer već godinama nisu zadovoljni postojećim. Njihova najčešća zamjerka je da se trenutni model uređenja javnog servisa u Bosni i Hercegovini zasniva na nepravednom entitetskom principu zbog čega Hrvati u BiH nemaju jedno od temeljnih prava, pravo informisanja na svom jeziku.

„Pored nedostatka medija na vlastitom jeziku, također su u postojećem sustavu općenito zanemarena područja na kojima žive Hrvati“, navela je zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto. Ona je dodala da sva dosadašnja pojedinačna rješenja i prijedlozi u Parlamentarnoj skupštini BiH nisu počivali na načelima konstitutivnosti naroda te su, po njezinoj ocjeni, bila kontraproduktivna.

Postojeći model prema mišljenju predstvanika HNS-a je nelegitiman, dikriminirajući, neučinkovit i dugoročno neodrživ. Napomenuto je i da RTV sistem ima dugovanja, koja premašuju 30 miliona KM.

Božo Ljubić, predsjednik glavnog vijeća HNS-a podsjeća da je ovakav sistem nametnut.

Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch odgovoran za današnju organizaciju BHRT: Božo Ljubić
Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch odgovoran za današnju organizaciju BHRT: Božo Ljubić


„Godine 2001. - 2002. visoki predstavnik Wolfgang Petritsch je zapravo potpuno promjenio koncept. Od dva kanala, predviđena za informiranje na jezicima dva naroda u Federaciji BiH, stvorio se jedan krovni BHRT i na taj način hrvatski narod je zapravo u prvom redu ostao bez mogućnosti da bude prepoznat, da bude vidljiv, da budu zastupljeni interesi hrvatskog naroda. Takvo stanje se proteže do danas“, tvrdi Ljubić.

Član Predsjedništva BiH i lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ-a BIH) Dragan Čović smatra da je RTV sistem potrebno transformisati kako bi BiH ispoštovala evropske konvencije, kao i nedavnu rezoluciju Evropskog parlamenta o BiH.

„Cjelovitom i transparentnom transformacijom Javnog RTV sustava dobivamo šansu da ga učinimo pravednijim i financijskim održivim“, izjavio je u uvodnom obraćanju predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.

Nakon današnje javne rasprave, kako je rečeno, u roku od 21 dan biće moguće da se dostave komentari i prijedlozi, nakon čega bi slijedila izrada konačnog prijedloga u formi izmjena i dopuna postojećih zakona, odnosno, nacrta novog zakona o Javnom RTV sistemu BiH.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG