Dostupni linkovi

Bh. poljoprivrednici bilježe gubitke


Poljoprivredni proizvodi na pijaci - ilustracija
Sve su glasniji zahtjevi domaćih proizvođača prema vlastima za pomoć od države bilo u podsticajima, bilo u otkupu proizvoda. Poslovanje sa gubicima zbog strane konkurencije i poskupljenje sirovina tjera mnoge da odustanu od proizvodnje.

Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini kažu da se 2011. godina već pokazuje kao vrlo teška za domaću proizvodnju. Nije im jasan apsurd da su podsticaji u mjesecima krize u Republici Srpskoj manji za 20 miliona maraka, a smanjenje se očekuje i u Federaciji BiH u kojoj još nije usvojen budžet.

Trenutno u najtežoj situaciji među domaćim proizvođačima su uzgajivači svinja, peradi i goveda. Pojavili su se viškovi koje niko ne kupuje. Osjetili su to prodavci ovih dana i na banjalučkoj stočnoj pijaci kada su više trljali ruke ne bi li istjerali zimu iz njih, nego od zadovoljstva što su nešto prodali.

Prodaja dugo nije bila lošija nego ove godine, kaže Milija iz Klašnica iz Banjaluke, koja se već 15 godina bavi uzgojem i prodajom svinja.

„Daješ budpošta, ali ne možeš prodati. Svinje prodajemo po tri marke, a 100 kila kukuruza 60 maraka. Čovjek prolaza nema. Čovjek ne smije ni računati. Kad bi računao, ne bi držao ništa. Polako svi ukidamo, nema šta“, priča Milija.

Ništa nije prodao ni Drago Ubović iz sela Dragočaj nedaleko od Banjaluke.
Prodaja koka nosilja na pijaci

„Ja sam doćero jutros sedam komada, nisam prodo nijedno. Stvarno nijedno. I ništa nema, ni nekog podsticaja, ništa. Stvarno je kriza. Nit se more nešto da usije. Možda bi se bolje prolazilo kad bi se moglo malo usijati. Ali skupo je i to - i oranje i sijanje i vještaci ti. Skupo, božesačuvaj“, kaže Ubović.

Ne isplati se više ni uzgoj pilića i koka nosilja, žalio se i Davor iz okoline Banjaluke.

„Nemaš od toga posla i gotovo. Sve skupo, koncentrati, mnogo skupo. Kad se prodaje nema ko da kupi, nema para. Više uložiš neg što dobiješ. Nemaš od koga ni tražiti. Najiskrenije rečeno - kad tražiš, samo zatvorena vrata“, rekao je Davor.

Proizvođači kažu da cijene ne mogu biti niže nego što jesu jer sve potrebno za proizvodnju i uzgoj poskupljuje. Udruženje uzgajivača svinja Republike Srpske tako je tražilo od entitetske vlade da pomogne proizvođačima sa otkupom.

Nema zvaničnih podataka o proizvođačima

Predsjednik Udruženja Mišo Maljčić navodi da samo u tom enitetu ima oko 6.000 svinja viška koje se ne mogu prodati:

„I sa svojom intervencijom pokuša da nađe zajedničku kooperativnu saradnju između nas i mesoprerađivača da se na taj način uspije omogućiti da se tovljači riješe viška svinja, da ne dođe do velikih gubitaka i da imaju osnovna sredstva za dalji uzgoj svinja“, kaže Maljčić.

BiH - Prodaja svinja na pijaci
Svi podsticaji, kad se saberu, iz kantonalnih i entitetskih bužeta neće preći ove godine 180 miliona što je pet puta manje nego u susjednoj Hrvatskoj, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajevo Sead Jeleč navodeći da su zemljoradnja i stočarstvo u Bosni i Hercegovini u fazi destrukcije.

„Ne koristimo resurse, nemamo pretpristupne fondove, poticaju su nam manji od bilo koje zemlje okruženja. U procesu je destrukcija domaće poljoprivrede, naročito onog stočarskog dijela. A ratarski dio je destruktiran još od rata jer se ne sije više od 50 posto“, navodi Jeleč.

Najveći problem je što domaći proizvođači imaju blokadu pristupa na domaćem tržištu, i tu vlast mora hitno da reaguje, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS Vladimir Usorac.

„Osamdeset posto tržišta su uzele te velike multikompanije koje su ovdje otvorile svoje lance i preko njih plasiraju robu iz svojih država, koja je daleko skuplja nego što bi bila naša, ali mi ne možemo ući u te trgovinske lance“, kaže Usorac.

Pomoćnica ministra trgovine Federacije Bosne i Herceovine Đula Đukić kaže kako je u tom entitetu već počelo provođenje entitetskog Zakona o unutrašnjoj trgovini, prema kojem trgovine čija je površina veća od 1.000 metara kvadratnih moraju na policama imati minimalno polovinu proizvoda nastalih u Bosni i Hercegovini. No prije toga je potrebno definisati koji su to domaći proizvodi, kaže Đukićeva.

„Problem je sa prehrambenim proizvodima koji postoje na našem tržištu jer trenutno nema nijedna institucija niti ijedan organ koji vode i imaju neke zvanične podatke koji su zaista proizvođači na području BiH“, navodi ona.

Slična zakonska rješenja već se planiraju i u Republici Srpskoj. Ministarstvo poljoprivrede tog entiteta obećalo je i pomoć u otkupu viškova, te aktiviranje robnih rezervi koje bi bile na usluzi i proizvođačima.
XS
SM
MD
LG