Dostupni linkovi

Prije nekoliko dana desio se novi napad na ekipu televizijskog magazina „60 minuta“, i to u Trebinju. Mada se radi o jednom u nizu ataka na medije, ovaj najnoviji je izazvao žustre reakcije sa svih kompetentnih mjesta. Naravno, o svemu je naširoko izvještavano i u našim programima, pa se nećemo baviti konkretnim slučajem, ali je to bio dobar povod da se upoznamo s jednim zanimljivim projektom koji priprema udruženje „BH novinari“, a u cilju profesionalne zaštite i samozaštite. O tome smo razgovarali sa Borkom Rudić, generalnom sekretarkom Udruženja.

RSE: Učestalost napada na novinare je zaprepašćujuća.

Rudić: Da, situacija u Bosni i Hercegovini (BiH) je zaista dramatična. Mislim da prolazimo jednu užasno tešku fazu. Ukoliko se ne uspijemo oduprijeti svim ovim pritiscima i napadima, bojim se da ćemo se pozdraviti. sa profesionalnim i slobodnim novinarstvom u ovoj zemlji.

RSE: Po svemu sudeći, slaba je korist od državnih organa kad su ovi napadi u pitanju. A izgleda da je jednaka korist i od ovih izraza javne podrške.

Rudić: Moram reći da se u posljednje vrijeme zaista bude organizacije civilnog društva, reaguju i političke partije, reaguju nadležne institucije, ali sve je to nedovoljno, zato što je u protekle dvije godine u BiH napravljena atmosfera u kojoj je dobro, poželjno i traži se atakovanje na novinare i na njihove živote.

RSE: Da se fokusiramo na ovaj pokušaj udruženja „BH novinari“ da se novinarima u ovoj državi konačno da nešto što je konkretna pomoć u oblasti pravosuđa, advokatsku pomoć.

Došli smo do zaključka da je moguće napraviti neku vrstu pravne pomoći, stalnog servisa (24 sata) za novinare i medije u BiH.

Rudić: Mi smo dugo razmišljali o tome na koji način se može svemu ovome stati u kraj, dakle kako spriječiti nasilje nad novinarima i kako uticati na to da novinari razviju svoja znanja i vještine da bi se znali odbraniti, da znaju za svoja prava i da bi, kroz profesionalno djelovanje, podizanje kvaliteta svoje profesije, stvorili neku vrstu profesionalne zaštite svog rada. Tragajući za odgovorom na to pitanje, došli smo do zaključka da je moguće napraviti neku vrstu pravne pomoći, stalnog servisa (24 sata) za novinare i medije u BiH kroz formiranje tima advokata, medijskih eksperata i samih novinara, koji bi kontinuirano radili na edukaciji novinara, odbrani novinara pred sudovima i davanju pravnih savjeta za novinare koji imaju probleme, odnosno teškoće prilikom obavljanja svoje profesije, a koje nisu dospjele do suda.

RSE: Da, iskustva postoje ovdje u susjedstvu.

Rudić: Iskustvo i pozitivne rezultate u tom kontekstu imaju naše kolege u Srbiji i odavno u Hrvatskoj. Švedski Helsinški komitet je angažiran na tim poslovima u Hrvatskoj i Srbiji. Sad ćemo pokušati to aplicirati ovdje kod nas u BiH, vodeći računa o tome da smo mi u jako nepovoljnoj situaciji, da je situacija u zemlji vrlo zaoštrena, da su na sceni radikalne snage. Ali, bez obzira na to, mi smatramo da ovaj jedan paket podrške novinarima može pomoći u smislu podizanja kvaliteta naše profesije i razvijanja novih i korištenja postojećih mehanizama pravne zaštite novinara. U Srbiji su napravljeni kvalitetni rezultati u lokalnim medijima, u segmentu koji se odnosi na akcije ranog upozorenja, što znači na rad sa novinarima u redakcijama, na njihovim tekstovima, na istraživačkom novinarstvu u smislu korištenja formulacija koje mogu zaštititi novinare i poštivanja viših profesionalnih standarda. U Srbiji je takođe razvijena vrlo dobra mreža lobista i advokata koji rade za medijsku zajednicu i koji utiču na to kako će se kreirati zakoni i koliko će se primjenjivati već postojeći zakoni. Slični servisi postoje i u Hrvatskoj. Mi mislimo da to trebamo ovdje primijeniti baš u tom segmentu.

Već smo pridobili jedan broj advokata koji žele da rade sa udruženjem „BH novinari“ i Linijom za pomoć novinarima, zato što i oni smatraju da je krajnje vrijeme da se pomogne medijskoj zajednici, da se vrati dignitet ovoj profesiji, da se podigne njen kvalitet

RSE: Advokatski posao je skup, kako se suočti s tom činjenicom?

Rudić: Mi smo već pridobili jedan broj advokata koji žele da rade sa udruženjem „BH novinari“ i Linijom za pomoć novinarima, zato što i oni smatraju da je krajnje vrijeme da se pomogne medijskoj zajednici, da se vrati dignitet ovoj profesiji, da se podigne njen kvalitet, i s druge strane da se pokuša uticati na to da pozitivni, vrlo kvalitetni zakoni, koji postoje u BiH, a odnose se na rad novinara i medija, budu kvalitetno primijenjeni u praksi. Jedan broj tih advokata se već suočavao s odbranom novinara pred sudovima, u slučajevima koji su podneseni na osnovu Zakona o zaštiti od klevete, tako da već imaju neka iskustva, rekla bih čak i nezadovoljstva s primjenom tog Zakona na entitetskim nivoima. Ono što je pozitivno za nas jeste da su oni spremni da rade u okviru ovog projekta, sada uz podršku Švedskog Helsinškog komiteta i nekih drugih međunarodnih organizacija, a poslije ćemo zajedno tražiti mehanizme na koji način će sve to biti moguće finansirati.

RSE: Čuo sam da advokati u Srbiji neće baš u svakom slučaju da pružaju pomoć. Može li se desiti da kod nas ta nespremnost bude još drastičnija, da se počnemo u ovom slučaju dijeliti – ja ću braniti svoje novinare, ti brani svoje.

Rudić: Ono što mi želimo da uradimo jeste da svi novinari iz BiH dobiju adekvatnu pomoć, ali pod uvjetom da su poštovali profesionalne standarde. Dakle, kad je riječ o tužbama na osnovu Zakona o zaštiti od klevete, to će biti prvi kriterij. Ako novinar nije ispoštovao Kodeks za štampu, ako radi u štampanim medijima, ili Kodeks za uređenje radijskog i televizijskog programa za elektronske medije, onda neće biti moguće koristiti besplatnu pravnu pomoć koja će biti pružena kroz Liniju za pomoć novinarima. Dakle, to će biti prvi kriterij. Jer mi, uz sve ovo, želimo zaštititi slobodu izražavanja, želimo zaštititi naše kolege i njihovo pravo na slobodan rad, ali s druge strane moramo više potencirati profesionalne standarde i vraćanje kvaliteta bosanskohercegovačkom novinarstvu iz perioda od prije par godina. Jer, nažalost, svi ovi napadi, prijetnje, samocenzura, promjena vlasničke strukture u nekim medijima, utjecali su na drastičan pad kvaliteta bosanskohercegovačkog novinarstva.

Smatramo da jedan broj medija neće htjeti da ih pusti u svoje redakcije, odnosno jedan broj naših kolega-urednika smatraju da su naučili sve u ovoj profesiji i da nemaju više šta da uče.

RSE: To nekako podrazumijeva da će advokati praktično jednom nogom stupiti u redakcije, što se meni doima kao sjajan dobitak za profesiju. Ali imam osjećaj da ima kolega koji će to smatrati „duvanjem za vrat“ i neće im baš biti ugodno da im neko govori šta smiju, šta ne smiju reći.

Rudić: Mi računamo i na pozitivan prijem, dakle na otvorena vrata, za naše advokate. S druge strane smatramo da jedan broj medija neće htjeti da ih pusti u svoje redakcije, odnosno jedan broj naših kolega-urednika smatraju da su naučili sve u ovoj profesiji i da nemaju više šta da uče. To je realnost s kojom se mi moramo suočiti. Konferencija koju smo imali u Sarajevu je pokazala da u svim dijelovima BiH ima medija koji žele takvu vrstu podrške, koji će otvoriti svoja vrata, koji su spremni da slušaju advokate u smislu odabira formulacija koje mogu novinara zaštititi. Dakle, neće advokati pisati tekstove novinarima, već će im samo pomoći u određenim formulacijama, jer imamo vrlo žestok jezik u nekom od naših medija. Radiće se, dakle, na smirivanju tog jezika, na odabiru onih formulacija koje su u skladu sa Kodeksom, a koje mogu novinara zaštititi ukoliko dođe do sudskih procesa. Ono što se pokazalo na konferenciji u Sarajevu jeste i velika potreba lokalnih medija da imaju takvu vrstu zaštite, pa ćemo možda u početku malo više pažnje posvetiti lokalnim medijima, jer se stiče dojam da su te male, lokalne radio stanice, lokalne dnevne novine odnosno magazini, izloženi većim pritiscima nego oni u Sarajevu, odnosno imaju manje snage da se odupru.

RSE: Kažu da najduži put počinje tim prvim korakom. Taj prvi korak je napravljen. Šta misliš, koliko će dugačak put biti?

Rudić: Sada razvijamo kompletan projekt za 2009. godinu. Napravićemo devet aktivnosti koje želimo provesti u ovoj godini, vodeći računa o tome da napravimo paralelan proces edukacije novinara od strane advokata i medijskih eksperata i s druge strane da promoviramo ovu našu ideju besplatne pravne pomoći novinarima koji zaista imaju potrebu za takvom vrstom pomoći, koji svoje zadatke obavljaju profesionalno i kvalitetno, a nailaze na mnogo prepreka od strane političara i drugih koji ih pokušavaju zaustaviti u njihovom radu. To će biti jedna dugoročna aktivnost. Dakle, ne samo projekt, već i aktivnost. Vjerujem da ćemo u naredne tri-četiri godine formirati jednu vrlo kvalitetnu službu koja će biti osposobljena da pruži svaku vrstu pomoći novinarima i medijima. Želimo u tom timu imati i medijske eksperte, osobe koje jako dobro poznaju visoke evropske standarde slobode izražavanja, prije svega one standarde koje je stvorilo Vijeće Evrope, a BiH je članica Vijeća Evrope i mora poštovati te standarde. S druge strane smatram da tu treba da bude i ombudsmen za medije, dakle osoba koja je vrlo educirana o zaštiti javnosti od neprofesionalnog postupanja novinara i medija. Na koncu, s nama će zajedno raditi i Vijeće za štampu i Regulatorna agencija za komunikacije, kao naši partneri ili suradnici u ovom projektu, jer smatramo da trebamo koristiti iskustva tih institucija u zaštiti slobode izražavanja i stvaranja jednog okvira u kojem će novinari sami štititi i kvalitet svoje profesije i svoje pravo na slobodan rad.

XS
SM
MD
LG