Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Radili za kandidate umjesto za građane


Glasanje na opštim izborima u BiH, oktobar 2010.
Istraživanje koje je uradio Medija plan u saradnji sa fondacijom Konrad Adenauer pokazalo je da su mediji u BiH tokom izborne kampanje u većini slučajeva zanemarivali profesionalni etički standard, te da su bili navijački orijentirani prema određenim kandidatima i političkim opcijama, dok su političke protivnike žestoko kritikovali.

Magistar Davor Marko koji je radio na ovom istraživanju navodi konkretne primjere.

„U Republici Srpskoj to je manje-više bilo uniformno. Imali smo apsolutnu podršku jednoj političkoj opciji, jednom kandidatu, znači Miloradu Dodiku i SNSD-u. Gotovo da nije bilo izuzetka među medijima koje smo analizirali iz RS-a koji nisu podržavali ovu političku opciju. S druge strane, u Federaciji je mnogo više iskazan taj pluralitet. Recimo, samo u Sarajevu imali ste nekoliko medija koji su imali svoje političke favorite – mislim na Dnevni avaz, čiji se vlasnik kandidovao na političku funkciju; imali ste Oslobođenje, koje je poprilično izbalansirano izvještavalo o političkim kandidatima. Kad su hrvatski mediji u pitanju, bilo je interesantno da je Dnevni list bio dosta blizak i dosta favorizirao Martina Raguža, a Večernji list Borjanu Krišto“,
kazao je Davor Marko.
Dok su dvije entitetske televizije favorizirale jedna SNSD druga SDP, državna televizija BHT 1 je korektno izvještavao o svim kandidatima.

Magistar Marko navodi da je situacija slična i kada su u pitanju javni servisi. Dok su dvije entitetske televizije favorizirale jedna SNSD druga SDP, državna televizija BHT 1 je korektno izvještavao o svim kandidatima.

Što se tiče dnevnih novina, izvještavanja prilikom izbora pokazala su podijeljenost medijskog prostora po etničkom, odnosno etno-nacionalnom principu, kaže profesorica Fakulteta političkih nauka Lejla Turčilo.

„Izvještavanje u ovom kontekstu bilo je više u funkciji političkih subjekata nego u funkciji izvještavanja samih građana“
, kazala je Turčilo.

Govor mržnje se vratio na velika vrata

Tri su glavna faktora koja su uticala na ovakve ocjene medijskog prostora, navodi Turčilo.

„Jedan od njih svakako leži u činjenici da medijsko vlasništvo definira uklon medija prema određenim što političkim opcijama, što određenim pitanjima koja su u fokusu. Drugi razlog, vrlo značajan, čini mi se jeste to da ne postoje ili su vrlo rijetki novinari profesionalci, specijalizirani za izvještavanje, recimo o izbornom procesu. I treće, vrlo značajan razlog, jeste da imamo zaista jedan pad novinarskih standarda“, kazala je ona.
Ljiljana Zurovac, maj 2009. Foto: Midhat Poturović

Politička i ekonomska nesigurnost tome doprinose, ocjenjuje predsjednica Vijeća za štampu Ljiljana Zurovac i upozorava da je današnje stanje u medijima slično onom iz 1991. godine.

„Naš je problem u govoru mržnje koji se vratio u 2010. godini na velika vrata u medije. To je najveći problem jer govor mržnje je najopasniji za urušavanje profesionalnih medijskih standarda i medijskog izvješćivanja. Vodi ka huškanju, diskriminaciji i najgorim stvarima koje u novinarstvu mogu da razaraju civilno društvo i ono što je već bilo uspostavljeno“, ocjenjuje Zurovac.

Sekretarka Udruženja BH novinari, Borka Rudić, kaže da postoji jednostavan način da se sadašnja situacija prevaziđe.

„Način da se tome suprotstavimo jeste da intenzivnije animiramo međunarodnu zajednicu, koja mora uložiti više napora u smislu jačanja slobode izražavanja i slobode medija u BiH, jer već duže vrijeme OHR, Evropska komisija i još neke međunarodne organizacije, apsolutno ne rade ništa kada je riječ o pritiscima na slobodu izražavanja u BiH. Drugi segment u kojem trebamo djelovati je edukacija novinara kako bismo novinare, ako ništa drugo, naučili kako da se suprotstave različitim pritiscima, odnosno da se vrate svojoj osnovnoj misiji, a to je izvještavanje koje treba da bude u službi građana“, poručila je Rudić.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG