Uz Svjetski dan poduzetništva ekonomski analitičari upozoravaju na sve lošiju ekonomiju u zemlji kojoj velikim dijelom doprinosi plitika. Val nezaposlenih unazadio je razvoj poduzetničke klime u zemlji, a upravo poduzetništvo može negativne statistike učiniti pozitivnima. Zašto BiH nije spremna za razvoj?
Sve su crnje brojke o nezaposlenima u BiH. Val stečaja i zatvorenih poduzeća – vijesti su koje zauzimaju prvo mjesto u medijima kao ozbiljna upozorenja. Za sve dublju ekonomsku krizu građani krive političke elite u BiH i sve ih više nazivaju antisocijaldemokratima.
Ekonomski analitičari predviđaju da lošu ekonomsku sliku dobrim dijelom mogu popraviti uspješni poslodavci malog i srednjeg poduzetništva.
„Jer smo uočili da i ono sredstava što se obezbijedi u budžetima nije naslonjeno na strateške planove ni na programe razvoja, nema projektnu bazu i mi se pitamo kako se uopšte planiraju ta sredstva i njihovi iznosi. A tome treba da se doda da se netransparentno, bez učešća građana i nevladinih organizacija kreiraju poticajne mjere i sredstva i da se izdvajaju tolika sredstva, a da javni natječaju nisu zaokruženi, nisu definisani jasno, ne postoje jasni kriteriji“, kaže Enver Sarvan, izvršni direktor Nezavisnog biroa za razvoj Modriča.
A put uspješnom razvoju ekonomije su dobra volja i stvaranje pozitivnih uvjeta poslovanja, a tu se prije svega misli na promjenu porezne politike. Međutim, državni proračun hrani se porezima, a oni koji te poreze plaćaju primorani su u svojim poduzećima stavljati ključ u bravu.
„Ono što danas najviše boli poduzetnike jesu strašni poreski nameti od strane države. Novac prikupljen od poreza, umjesto da se koristi ponovo za poticaj tim istim preduzećima, se zapravo koristi za socijalne programe i na taj način ne omogućava reinvestiranje nego samo smirivanje nekih tenzija, požara i trenutne situacije, a nikako za dugoročni razvoj“, navodi Majda Mujanović, Centar za razvoj poduzetništva Tuzla.
Anita Šimundža, iz Udruženja Fontana Banja Luka smatra da je uspješna vizija razvoja ekonomije upravo razvoj poduzetništva:
„Imali smo jedan projekat posvećen osobama sa invaliditetom u radiostanicama i kroz taj projekat smo uspjeli zaposliti 11 lica sa ivalididitetom. Izvršili smno pregovore sa radiostanicama u BiH, pokušali smo da im predočimo potencijale koje ta populacija posjeduje u smislu obavljanja određenih aktivnosti u radiostanicama za poslove radionovinara, radiovoditelja i radiotehničara, tako da smo kroz jedan ciklus edukacije 20 ljudi iz RS, osoba sa invaliditetom, edukovali za te poslove. Poslije toga smo uspjeli da ih integrišemo u radnu sredinu, u same radiostanice, i nakon toga oni su bili uključeni u jednu kampanju koja je bila posvećena medijskom programu o zapošljavanju osoba sa invaliditetom“, kaže Anita Šimundža.
Antipoduzetnička klima
Od ukupnog broja gospodarskih poduzeća, u BiH je 99 posto malih i srednjih, i u njima radi oko 80 posto zaposlenih u BiH.
Poduzetništvo još uvijek u BiH doživljava ogroman otpor, iako ove brojke govore da će tamo biti najviše upošljavanja. Ekonomski analitičar Bahrija Umihanić nazvao je to antipoduzetničkom klimom u zemlji:
„Mi imamo debalans između javne potrošnje i investicija. Za investicije ostaje vrlo malo, a u okviru programa vlade sredstva koja su usmjerena na finansijsku podršku ili podršku onim aktivnostima koja vode ka finansijskoj podršci su jako skromna. Bh. preduzeća imaju ozbiljnih problema u dostizanju unutarnje konkurentnosti a i izlaska na međunarodno tržište.“
Posljednjih godina u BiH je primjetan razvoj ženskog poduzetništva, i to prije svega kroz nevladin sektor. Ekonomske analize su pokazale da žene svojom upornošću i željom za uspjehom doprinose da se broj zaposlenih žena povećava, a samim time i razvijaju neki zaboravljeni zanati.
„Karakteristično je da se sve veći broj žena uključuje u poduzetničke aktivnosti u BiH, što je ohrabrujuće, ali ipak je to u odnosu na muškarce manje. Također raduje da žene imaju visoka očekivanja rasta svojih biznisa i da imaju sve veći pristup različitim obukama i treninzima“, kaže Mirela Omerović, iz Centra za razvoj i poduzetništvo Tuzla.
Bez obzira na antipoduzetničku klimu i to da svaki dan u zemlji oko 100 ljudi ostaje bez posla, negativne brojke bi se ipak mogle pretvoriti u pozitivne ukoliko cijela društveno-politička zajednica počne mijenjati politiku djelovanja i poduzetnike počne promatrati kao stvaratelje pravih vrijednosti.
Sve su crnje brojke o nezaposlenima u BiH. Val stečaja i zatvorenih poduzeća – vijesti su koje zauzimaju prvo mjesto u medijima kao ozbiljna upozorenja. Za sve dublju ekonomsku krizu građani krive političke elite u BiH i sve ih više nazivaju antisocijaldemokratima.
Ekonomski analitičari predviđaju da lošu ekonomsku sliku dobrim dijelom mogu popraviti uspješni poslodavci malog i srednjeg poduzetništva.
„Jer smo uočili da i ono sredstava što se obezbijedi u budžetima nije naslonjeno na strateške planove ni na programe razvoja, nema projektnu bazu i mi se pitamo kako se uopšte planiraju ta sredstva i njihovi iznosi. A tome treba da se doda da se netransparentno, bez učešća građana i nevladinih organizacija kreiraju poticajne mjere i sredstva i da se izdvajaju tolika sredstva, a da javni natječaju nisu zaokruženi, nisu definisani jasno, ne postoje jasni kriteriji“, kaže Enver Sarvan, izvršni direktor Nezavisnog biroa za razvoj Modriča.
A put uspješnom razvoju ekonomije su dobra volja i stvaranje pozitivnih uvjeta poslovanja, a tu se prije svega misli na promjenu porezne politike. Međutim, državni proračun hrani se porezima, a oni koji te poreze plaćaju primorani su u svojim poduzećima stavljati ključ u bravu.
„Ono što danas najviše boli poduzetnike jesu strašni poreski nameti od strane države. Novac prikupljen od poreza, umjesto da se koristi ponovo za poticaj tim istim preduzećima, se zapravo koristi za socijalne programe i na taj način ne omogućava reinvestiranje nego samo smirivanje nekih tenzija, požara i trenutne situacije, a nikako za dugoročni razvoj“, navodi Majda Mujanović, Centar za razvoj poduzetništva Tuzla.
Anita Šimundža, iz Udruženja Fontana Banja Luka smatra da je uspješna vizija razvoja ekonomije upravo razvoj poduzetništva:
„Imali smo jedan projekat posvećen osobama sa invaliditetom u radiostanicama i kroz taj projekat smo uspjeli zaposliti 11 lica sa ivalididitetom. Izvršili smno pregovore sa radiostanicama u BiH, pokušali smo da im predočimo potencijale koje ta populacija posjeduje u smislu obavljanja određenih aktivnosti u radiostanicama za poslove radionovinara, radiovoditelja i radiotehničara, tako da smo kroz jedan ciklus edukacije 20 ljudi iz RS, osoba sa invaliditetom, edukovali za te poslove. Poslije toga smo uspjeli da ih integrišemo u radnu sredinu, u same radiostanice, i nakon toga oni su bili uključeni u jednu kampanju koja je bila posvećena medijskom programu o zapošljavanju osoba sa invaliditetom“, kaže Anita Šimundža.
Antipoduzetnička klima
Od ukupnog broja gospodarskih poduzeća, u BiH je 99 posto malih i srednjih, i u njima radi oko 80 posto zaposlenih u BiH.
Poduzetništvo još uvijek u BiH doživljava ogroman otpor, iako ove brojke govore da će tamo biti najviše upošljavanja. Ekonomski analitičar Bahrija Umihanić nazvao je to antipoduzetničkom klimom u zemlji:
„Mi imamo debalans između javne potrošnje i investicija. Za investicije ostaje vrlo malo, a u okviru programa vlade sredstva koja su usmjerena na finansijsku podršku ili podršku onim aktivnostima koja vode ka finansijskoj podršci su jako skromna. Bh. preduzeća imaju ozbiljnih problema u dostizanju unutarnje konkurentnosti a i izlaska na međunarodno tržište.“
Posljednjih godina u BiH je primjetan razvoj ženskog poduzetništva, i to prije svega kroz nevladin sektor. Ekonomske analize su pokazale da žene svojom upornošću i željom za uspjehom doprinose da se broj zaposlenih žena povećava, a samim time i razvijaju neki zaboravljeni zanati.
„Karakteristično je da se sve veći broj žena uključuje u poduzetničke aktivnosti u BiH, što je ohrabrujuće, ali ipak je to u odnosu na muškarce manje. Također raduje da žene imaju visoka očekivanja rasta svojih biznisa i da imaju sve veći pristup različitim obukama i treninzima“, kaže Mirela Omerović, iz Centra za razvoj i poduzetništvo Tuzla.
Bez obzira na antipoduzetničku klimu i to da svaki dan u zemlji oko 100 ljudi ostaje bez posla, negativne brojke bi se ipak mogle pretvoriti u pozitivne ukoliko cijela društveno-politička zajednica počne mijenjati politiku djelovanja i poduzetnike počne promatrati kao stvaratelje pravih vrijednosti.
