Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Besplatna pravna pomoć samo od državnih institucija


Jedna od sudnica u BiH - ilustracija
Prema utvrđenom Nacrtu zakona o besplatnoj pravnoj pomoći BiH samo će državne institucije biti plaćene iz budžeta da obavljaju ovaj posao. Time će iz ovog procesa biti isključene nevladine organizacije, koje su građanima do sada besplatno pružale pravnu pomoć.

Država će povećati administrativni aparat u koji će usmjeriti budžetska sredstva, a od nezavisnog i neinstitucionalnog sistema, kakav je svugdje u Evropi, stvoriće se suprotno.

Isključivanje nevladinih organizacija iz budžetskog finansiranja u okviru novog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći BiH ne ide u prilog efikasnom, brzom i kvalitetnom ostvarivanju ovog prava, stoji u reakciji organizacija koje učestvuju u izradi zakona i provedbi Strategije za reformu sektora pravde u BiH.

Namjera zakona jeste obezbijediti pomoć građanima u ostvarivanju osnovnih ljudskih prava zagarantovanih Evropskom konvencijom i Ustavom BiH, a koji nisu u finansijskoj mogućnosti to obezbijediti.

Sadašnje rješenje, koje dobrim dijelom isključuje nevladine organizacije, a nadležnim, odnosno državnim organima ostavlja prioritet u finansiranju. Ovo je mimo prakse Vijeća Evrope i Evropskog suda za ljudska prava i vodi nečemu drugom, kaže izvršni direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH Muhamed Džemidžić.

„Ovim zakonom i ovim rješenjima povećava se administracija i budžetska sredstva se usmjeravaju ili ponovo vraćaju državi i državnim tijelima“, navodi Džemidžić.
Bakić: Sredstva za pružanje pravne pomoći udruženjima koja su registrovana osiguravaju se isključivo ukoliko to udruženje predloži ili ukoliko mu se odobri određeni projekat.

Ovim zakonom država reguliše način na koji se besplatna pravna pomoć ostvaruje, ali ne isključuje finansiranje nevladinog sektora, kaže glasnogovornica Ministarstva pravde BiH Marina Bakić.

„Besplatnu pravnu pomoć u skladu sa odredbama ovog zakona pruža nadležni organ, bilo kancelarije zavoda, centra za pravnu pomoć i slično utvrđene ovim zakonom, odnosno zakonom RS, zakonom Federacije BiH ili zakonima kantona ili zakonom Brčko Distrikta BiH. Besplatnu pravnu pomoć mogu pružati advokati koji su članovi advokatskih komora u BiH, ali i udruženja registrovana za pružanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti u skladu sa drugim zakonima. Kada je u pitanju finansiranje, sredstva za pružanje pravne pomoći udruženjima koja su registrovana za pružanje besplatne pravne pomoći osiguravaju se u skladu sa zakonima, ali isključivo ukoliko to udruženje predloži ili ukoliko mu se odobri određeni projekat“, kaže Bakić.

Džemidžić: Treba ostaviti mogućnost izbora

Prema evropskim propisima, pravne usluge pružaju nezavisni pravnici i organizacije koje treba podsticati da uz podršku države pružaju besplatnu pomoć. No, ko će i da li će protiv svog poslodavca pokretati sporove, te koliko tu ima nezavisnosti ukoliko budžetske institucije budu obavljale ove poslove, a NVO dobijale tek novac po projektima, za koji nije sigurno hoće li biti i odobren?
Ilustracija

„Koliko je realno očekivati da zavod za besplatnu pravnu pomoć nekog kantona uradi neku žalbu protiv ministarstva na nivou tog kantona, odnosno mislim da su nevladine organizacije, odnosno udruženja koja su specijalizovana za pružanje besplatne pravne pomoći jedini nezavisni organi koji su spremni pružiti besplatnu pravnu pomoć bez bilo kakvih ustezanja, odnosno bez bilo kakvih ograničenja“, smatra Ahmet Salčin, pomoćnik direktora za pravna pitanja udruženja Vaša prava.

Mada ne treba bježati ni od opcije da država pomaže, treba ostaviti mogućnost da se pomoć dobije i van institucija, čemu građani više vjeruju, napominje Džemidžić.

„Zamislite, neke će službe za besplatnu pravnu pomoć biti smještene u samim sudovima i sami taj osjećaj odlaska u instituciju na kojoj je on ili optužen ili vodi neki spor itd. Dakle, on ne vidi nikakvu razliku između onih koji su ga tužili i onih koji ga sude u odnosu na one koji mu trebaju dati pravnu pouku neku. Ne treba bježati ni od tih rješenja, ali treba ostaviti mogućnost građaninu da može da izabere i nekoga ko će mu dati besplatnu pravnu pomoć van državnih organa“, kazao je on.

Podsjećamo, raniji prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u građanskim stvarima nije dobio podršku državnog Parlamenta, iako je obavezan u procesu pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. No ovo podrazumijeva i njegovo usklađivanja sa entitetskim zakonima, što se, kako navode iz NVO, teško može ostvariti jer, recimo, u zakonu na nivou RS ne postoji mogućnost pružanja pravne pomoći u upravnom postupku.

Također, upitna je i transparentnost jer u odboru koji će nadgledati provođenje zakona nema niti jednog predstavnika NVO, čime je institut besplatne pravne pomoći na nivou države doveden u pitanje.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

XS
SM
MD
LG