Dostupni linkovi

Beograd insistira na dijalogu za razrešenje krize


Borislav Stefanović, pregovarač za Beograd u dijalogu sa Prištinom i pripadnici KFOR-a u selu Rudare, avgust 2011.
Borislav Stefanović, pregovarač za Beograd u dijalogu sa Prištinom i pripadnici KFOR-a u selu Rudare, avgust 2011.
Uprkos stalnim upozorenjima, pa i pretnjama hapšenjima koja se čuju iz Prištine, predstavnici Vlade Srbije uporno pozivaju na nastavak dijaloga. Upravo zbog toga, priželjkivana je intervencija Evropske unije u aktuelnoj krizi. Ipak, s obzirom da su i iz samog Brisela u proteklih sedam dana stizale protivrečne poruke, u Beogradu vlada neizvesnost u vezi sa misijom koju je otpočeo evropski posrednik Robert Kuper.

Ima li šanse da Beograd dobije poruke kakve je očekivao?

Za zvanični Beograd pregovori su jedina i najbolja opcija, jer - kako navode ovdašnji zvaničnici - samo tako se može doći do rešenja prihvatljivog za obe strane.

U tom kontekstu, premijer Mirko Cvetković poziva međunarodne predstavnike na Kosovu da počnu razgovor sa predstavnicima Vlade Srbije, koji bi trebalo da rezultira smirivanjem stanja na Kosovu, vraćanjem na početnu poziciju pre krize i obnovom dijaloga Beograda i Prištine.

Cvetković ističe da Srbija nije odgovorna za novonastalu situaciju, već da su to – kako navodi u saopštenju - administracija u Prištini i međunarodne institucije na Kosovu.

"Predstavnici međunarodne zajednice (Kfor i Euleks) moraju ostati neutralni, ne smeju da se svrstavaju ni na jednu stranu, kao što to upravo sada čine odbijanjem razgovora sa legitimnim predstavnicima Srbije i blokadom konvoja sa hranom, koja može dovesti do humanitarne katastrofe", kaže Cvetković.

Sličnu poruku šalje i državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović, tvrdeći da je to identičan stav i ljudi sa barikada na severu Kosova.

"Tu nema mesta za pogađanje, moramo biti sigurni da nas specijalne ROSU jedinice neće uznemiravati i da se neće pokušavati nasilna promena situacije na terenu, pre nego što se pregovorima u Briselu neke od ovih stvari reše. Pretpostavljam da će ono što su naši pregovarači ponudili, Kuper preneti i razgovarati o tome sa drugom stranom. Razume se, da pregovorima moramo doći do rešenja koje je prihvatljivo i za jednu i za drugu stranu”, istakao je Ivanović.

Tvrdnju da je Srbija opredeljena za mirno rešenje kosovskog problema - dijalogom, ponovio je u Beču, u razgovoru sa austrijskim parlamentarcima, i ministar unutrašnjih poslova i potpredsednik Vlade Srbije Ivica Dačić:

“Zajednički smo istakli da je jedini način za rešenje problema na Kosovu i Metohiji nastavak dijaloga, odnosno mirni put, kompromis koji bi mogao da znači regionalni mir i stabilnost, umesto stalnih jednostranih akcija koje mogu da ponovo dovedu do situacije da jedna iskra zapali čitav plamen”, kazao je Dačić.

Vratiti dijalog na životna pitanja

Postavlja se, međutim, pitanje - kako doći do prihvatljivog rešenja i kompromisa, ukoliko dve strane demonstriraju nepokolebljive stavove. Kako srpska strana vidi taj kopromis?
Barikade kod sela Zupče. 28. jul 2011.

“Mislim da ovi ljudi na barikadama nemaju nameru da popuste ni pedalj od onoga što smo na samom startu rekli, a to je - da nikakvih Albanaca i nikakvih carina za sada ne sme da bude na ovim gejtovima. To može da bude rezultat pregovora u Briselu, ali do tog trenutka, stvari moraju da ostanu ovakve kakve jesu”, poručuje Ivanović.

Pregovori između predstavnika Kosova i Srbije, očigledno, nisu mogući bez posrednika, zbog čega je politički analitičar i savetnik u Ministarstvi inostranih poslova Vatroslav Vekarić uveren da je prisustvo Evropske unije u razrešavanju krize na severu Kosova neophodno. Vekarić kaže da Robert Kuper u svojoj posredničkoj misiji nema preširok mandat, ali ipak, napominje:

“Osnovni cilj je da se smiri situacija na terenu, da se nađu neka prelazna rešenja u ovom trenutku i da se obnovi dijalog u Briselu. To bi bio maksimum koji bi Kuper mogao da postigne, a naravno, nije lako reći da li će i biti postignut. On ne ide dalje od toga. Znači, da se vrati dijalog o životnim pitanjima, ali ne i pitanja koja se tiču još spornijih elemanata, kao što su status itd.”

U celokupnom sklopu poslednjih događaja na severu Kosova, Vatroslav Vekarić prepoznaje suštinu problema, jer kako kaže, jasno se vidi da postoji jedan pritisak na Srbiju da uradi neke alternativne, možda i nove poteze. I to je ono – smatra Vekarić - što Srbiju čeka u narednom vremenu.

“To je sad širi problem. On je, možda, podstaknut ovim događajima dole, a to je da je u narednom periodu neophodno da se, ipak, raščisti u kojoj meri će naša evropska opcija biti onaj motor koji će određivati pristup kosovskom pitanju, ili će biti obrnuto, pa će kosovsko pitanje određivati naš evropski put. Tu je vrlo bitno šta je prioritet ove države. Očigledno je da tu nema konsensusa, ali je, po meni, bitno da politička elita prihvati rešenje koje je racionalnije i koje ovu zemlju vodi u dobrom pravcu. A to je evropski put”, zaključuje Vekarić.
XS
SM
MD
LG