I dok je prihvat zatvorenika iz Gvantanama na Kubi dio programa kojim su se zemlje obavezale da će biti partneri SAD-a u nastojanju da se zatvori ovaj vojni zatvor, za Bosnu i Hercegovinu je to dodatni teret.
Za razliku od Srbije i Crne Gore, ljudi izručeni BiH su i njeni državljani, ili pak u BiH imaju porodicu. Danas tuže državu koja ih je, kako navode, izručila ili im oduzela državljanstva, bez ikakvih dokaza da su povezani s terorizmom, zbog čega su propatili ne samo oni, već i njihove porodice.
Nakon 14 godina provedenih u zatvoru Gvantanamo na Kubi, Tarik al Savah, posljednji je zatočenik koji je izručen Bosni i Hercegovini. Uhapšen je u Afganistanu, te odveden u Gvantanamo. U BiH je imao porodicu, ženu i kćerku, a bivši je borac Armije BiH. Danas tuži Bosnu i Hercegovinu, te traži odšetu za vrijeme provedeno u zatvoru, a njegova kćerka Sarah zato što joj je svih ovih godina bilo uskraćeno pravo na oca.
Njihov advokat Duško Tomić navodi da Bosna i Hercegovina koja je Savahu 2007. godine oduzela državljanstvo, dok je bio u zatvoru, odbija da ga integriše i prihvati da je počinila grešku.
"Tarik Savah je ovdje ostavio svoju djevojčicu od pet godina i zamislite to dijete koje je ostalo bez oca 15 godina. Tarik se vratio i sada živi kod kćerke, a država se pravi gluha, nijema i slijepa – ne želi da mu vrati državljanstvo, pasoš, izda ličnu kartu da može da živi i da se liječi, da radi. Dakle, on je ovdje sada rob i rekao mi je da mu je gore nego na Gvantanamu", pojašnjava advokat Tomić.
Život je uništen i ostalim povratnicima iz Gvantanama.
Mustafa Ait Idir danas u Bosni i Hercegovini vodi mali biznis i bavi se karateom. Ait Idir je, poput većine odvedenih u Gvantanamo, bio i pripadnik Armije BiH, oženio se i dobio državljanstvo. Izručenje Sjedinjenim Američkih Državama je, kako je naveo medijima nakon puštanja na slobodu, doživio kao izdaju.
"To mi je krivo. Čovjek koji je radio ovdje u Bosni, pomagao vaš narod, odjednom mu vaša vlada sruši život. Nizašto", riječi su Mustafe Ait Idira.
On je jedan od pripadnika takozvane "Alžirske grupe" izručen SAD, kojem nije dokazana krivica i koji se vratio 2008. Paralelno s još jednim pripadnikom "Alžirske grupe", Budelom Hadžom, nakon povratka odlučio je da tuži BiH.
Postupak zbog nezakonitog izručenja i naknade štete za vrijeme provedeno u Gvantanamu traže jer su izručeni i pored tvrdnji sudskih vlasti u BiH da je takav postupak neustavan, te da nema elemenata za njihovo gonjenje i izručenje.
Vraćanje u Bosnu i Hercegovinu bio je donekle logičan slijed jer ovdje imaju porodicu – kaže Goran Kovačević, profesor na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku.
Njihovo slanje u zatvor, pak, nije imalo nikakve logike, ali će BiH morati da plati ambiciju svojih vlasti, smatra Kovačević.
"Tadašnje vlasti su željele da budu što prepoznatiji partner SAD u koaliciji i borbi protiv terorizma. Naše službe su dale podatke da su ti ljudi interesantni SAD. Sada, kad su došli ovdje, nisam siguran da će im SAD platiti odštetu. To će, ipak, morati da uradi BiH. Oni su ovdje vraćeni je imaju naše državljanstvo", navodi Goran Kovačević.
I Srbija i Crna Gora primile su po dva zatočenika kako bi, kako tvrde njihovi zvaničnici, učestvovali u humanom aktu i zatvaranju onoga što se smatra brukom za čovječanstvo, kako je to ocijenio ministar za rad Srbije Aleksandar Vulin. Također je naveo kako oni ne predstavljaju prijetnju po sigurnost Srbije, te da se radi o politici balansiranja.
Advokat Tomić koji se već godinama bavi pravima zatočenika iz Gvantanama, ocjenjuje da je i njihov čin više diplomatskog karaktera, nego ljudskosti.
Hipoteka zemalja izvoznika terorista
Za razliku od Srbije i Crne Gore koje su najavile resocijalizaciju osoba koje čak nemaju nikakve veze sa ovim zemljama, Bosna i Hercegovina je podcrtava Tomić, daleko od zaštite svojih građana.
"Tu nije u pitanju humanizam, već politička propaganda kako bi Srbija dobila poen pred svjetskom javnošću, da te nesretnike prima u Srbiju, da ih udomi i da im da pravo da žive. BiH i Crna Gora opet žele da dokažu SAD-u da su uz njih i da ih podržavaju, ali niko nije pitao te zemlje hoće li otvarati logor Gvantanamo", kaže Duško Tomić, te dodaje:
"Amerika je velika sila, ali ima i veliku odgovornost. Neka je sretno svim zemljama koje ih primaju, ali mene sada zanima BiH – ona je nezakonito izručila te ljude i tretira ih nezakonito kao ljude bez prava kretanja, jer moj klijent ne može da makne nigdje van Sarajeva. On je ponovo lišen slobode bez ikakvog pravnog osnova."
Činjenica je, navode stručnjaci i da se BiH, ali i zemlje regije, suočavaju i sa hipotekom zemalja izvoznika terorista čime je još više ugroženo pravo povratnika iz Gvantanama, jer se na njih dodatno motri.
Jednako postoji i druga strana medalje – sa slanjem ovih ljudi na Balkan SAD, na neki način žele, testirati jesu li zemlje Balkana vrijedne povjerenja i saradnje sa ovom silom.
Facebook Forum