Jeanne Shaheen i George Voinovich
Nakon dva razarajuća svjetska rata, Evropa je, uz pomoć SAD, uložila ogroman napor da izgradi mirnu i slobodnu teritoriju. To nije bilo lako i zahtijevalo je trud, vrijeme i novac. Iako su i SAD u sve uložile puno energije, posao ipak nije završen.
Zapadni Balkan je karika koja se ne uklapa u skladni evropski puzzle. Na osnovu naših susreta Hrvatske, BiH, Kosova, Makedonije i Srbije, s kojima smo razgovarali prošlog mjeseca, iskreno vjerujemo da je vitalni interes SAD i EU obnavljanje akcije na Balkanu.
Petnaest je godina prošlo od kada je u Bosni prekinut rat i samo deset godina od kada je NATO bombardirao Beograd. U tako kratkom vremenu region se velikim koracima odmakao od svoje „teške istorije“. Ali u posljednje vrijeme kao da se vraćamo u vremeplov.
Situacija u BiH ponovno zahtijeva pažnju, prije svega zbog nedovršenih političkih i ustavnih promjena. Političari u toj zemlji i dalje koriste strah i podijeljenost kao oruđe za učvršćivanje svoje vlasti – ne obazirući se na posljedice po državu samu. U Sarajevu smo se susreli s grupom studenata koji su nam jasno stavili do znanja da nemaju nimalo povjerenja u svoje lidere. Nije bilo nimalo lako slušati te pesimistične priče o tome kako njihovi političari ne mogu zemlju izvesti preko granice, u „bolje sutra“.
Neophodna pomoć balkanskim zemljama
Ništa ne ukazuje na to da će na predstojećim izborima (oktobar 2010) doći do nekih promjena u BiH. Mi vjerujemo da bi dobro osmišljena akcija euro-atlanskih saveznika mogla predizbornu raspravu usmjeriti u pravom smjeru. Pojačavanje aktivnosti na uvođenju BiH u euro-atlanske integracije kroz članstvo u NATO programu Partnerstvo za mir, te liberalizacija viza za zemlje Schengena, mogu sa scene maknuti političare koji siju strah i truju ljude, te onemogućavaju evropske integracije. Slanje jačeg signala BiH da pripada Evropi može pokrenuti građane da na predstojećim izborima glasaju za lidere koji će ih i uvesti u evropsku porodicu.
Brussels može i mora u narednim mjesecima odigrati vrlo važnu integrativnu ulogu. Zato je poruka o „umoru od širenja“ koja se šalje iz centra EU vrlo opasna. Odlaganje ulaska balkanskih zemalja u EU odložiće i reforme u koje su te države krenule. Ukoliko se SAD odluče na značajniju ulogu u regionu, pomoć Brusselsa se mora podići na viši nivo.
U svemu je tome važno takođe da se pojača tumačenje kako je jugoistok Evrope izuzetno povezan, da svi moraju raditi zajedno jedni za druge (a ne protiv), jer imaju zajedničku istoriju i zajedničku budućnost u Evropi.
SAD i Evropa uložile su mnogo u ostvarenje svoje vizije o jedinstvenoj i mirnoj Evropi. Sada nije vrijeme da se od te vizije odustane. Stoga je narodima na Balkanu neophodno pomoći da ostvare svoje evropske ciljeve i okrenu novu stranicu svoje istorije.
* Jeanne Shaheen (Demokrate) i George Voinovich (Republikanci) su američki senatori koji su na Zapadnom Balkanu boravili od 17. do 24. februara 2010. godine. Oboje su članovi senatskog podkomiteta za američku vanjsku politiku.
Priredila: Sabina Čabaravdić
Nakon dva razarajuća svjetska rata, Evropa je, uz pomoć SAD, uložila ogroman napor da izgradi mirnu i slobodnu teritoriju. To nije bilo lako i zahtijevalo je trud, vrijeme i novac. Iako su i SAD u sve uložile puno energije, posao ipak nije završen.
Zapadni Balkan je karika koja se ne uklapa u skladni evropski puzzle. Na osnovu naših susreta Hrvatske, BiH, Kosova, Makedonije i Srbije, s kojima smo razgovarali prošlog mjeseca, iskreno vjerujemo da je vitalni interes SAD i EU obnavljanje akcije na Balkanu.
Petnaest je godina prošlo od kada je u Bosni prekinut rat i samo deset godina od kada je NATO bombardirao Beograd. U tako kratkom vremenu region se velikim koracima odmakao od svoje „teške istorije“. Ali u posljednje vrijeme kao da se vraćamo u vremeplov.
Situacija u BiH ponovno zahtijeva pažnju, prije svega zbog nedovršenih političkih i ustavnih promjena. Političari u toj zemlji i dalje koriste strah i podijeljenost kao oruđe za učvršćivanje svoje vlasti – ne obazirući se na posljedice po državu samu. U Sarajevu smo se susreli s grupom studenata koji su nam jasno stavili do znanja da nemaju nimalo povjerenja u svoje lidere. Nije bilo nimalo lako slušati te pesimistične priče o tome kako njihovi političari ne mogu zemlju izvesti preko granice, u „bolje sutra“.
Neophodna pomoć balkanskim zemljama
Ništa ne ukazuje na to da će na predstojećim izborima (oktobar 2010) doći do nekih promjena u BiH. Mi vjerujemo da bi dobro osmišljena akcija euro-atlanskih saveznika mogla predizbornu raspravu usmjeriti u pravom smjeru. Pojačavanje aktivnosti na uvođenju BiH u euro-atlanske integracije kroz članstvo u NATO programu Partnerstvo za mir, te liberalizacija viza za zemlje Schengena, mogu sa scene maknuti političare koji siju strah i truju ljude, te onemogućavaju evropske integracije. Slanje jačeg signala BiH da pripada Evropi može pokrenuti građane da na predstojećim izborima glasaju za lidere koji će ih i uvesti u evropsku porodicu.
Brussels može i mora u narednim mjesecima odigrati vrlo važnu integrativnu ulogu. Zato je poruka o „umoru od širenja“ koja se šalje iz centra EU vrlo opasna. Odlaganje ulaska balkanskih zemalja u EU odložiće i reforme u koje su te države krenule. Ukoliko se SAD odluče na značajniju ulogu u regionu, pomoć Brusselsa se mora podići na viši nivo.
U svemu je tome važno takođe da se pojača tumačenje kako je jugoistok Evrope izuzetno povezan, da svi moraju raditi zajedno jedni za druge (a ne protiv), jer imaju zajedničku istoriju i zajedničku budućnost u Evropi.
SAD i Evropa uložile su mnogo u ostvarenje svoje vizije o jedinstvenoj i mirnoj Evropi. Sada nije vrijeme da se od te vizije odustane. Stoga je narodima na Balkanu neophodno pomoći da ostvare svoje evropske ciljeve i okrenu novu stranicu svoje istorije.
* Jeanne Shaheen (Demokrate) i George Voinovich (Republikanci) su američki senatori koji su na Zapadnom Balkanu boravili od 17. do 24. februara 2010. godine. Oboje su članovi senatskog podkomiteta za američku vanjsku politiku.
Priredila: Sabina Čabaravdić
Vaše mišljenje
Prikaži komentare