Dostupni linkovi

Partnerstvo Rusije i Zapada na Balkanu je moguće


Zastava EU u blizini Kremlja, ilustracija, arhiv
Rusija svoje interese u zemljama Zapadnog Balkana vodi u najmanju ruku kroz tri različite politike, moglo se čuti u utorak na naučnom skupu u Banjoj Luci koji su organizovali Fridrih Ebert fondacija i Centar za međunarodne odnose iz Banje Luke

Jedna je politika identiteta, zasnovana na bratstvu slavenskih naroda, druga je politika bezbjednosti, tačnije stalna prisutnost Rusije u bezbjednosnim pitanjima u zemljama bivše Jugoslavije. U posljednjih nekoliko godina naročito do izražaja dolazi ekonomska politika u oblasti nafte i energetike.

Predstavnica Instituta svjetske ekonomije i međunarodnih odnosa Ruske akademije nauka Polina Sokolova navodi kako je Rusija danas partner svim balkanskim zemljama u manjoj ili većoj mjeri, te da je svoje politike morala usaglasiti i sa procesom evroatlantskih integracija.

„Ukupno gledano mislimo da balkanska regija može stimulisati dijalog između EU i Rusije i ukupno Rusije i NATO
Profesor Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci Mladen Mirosavljević mišljenja je da je pomalo preuveličan čvrsti odnos pojedinih naroda ili zemalja na Balkanu sa Rusijom.
pakta“
, kaže Sokolova.

Partnerstvo Rusije sa Evropskom unijom i NATO paktom na Balkanu je moguće, i zanimljivo je posmatrati tu međusobnu politiku balasta i dogovaranja, mišljenja su neki analitičari.

Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja ističe kako je Zapadni Balkan odličan poligon za stvaranje globalnije saradnje s obzirom da se radi istovremeno o bezbjednosno nesigurnom području, ali i privrednom interesantnom zbog tranzicijskih procesa.

„Sasvim je sigurno da Rusija u nekoliko posljednjih godina pojačano ulaže i u Srbiju i u BiH, nešto više u RS, da ojačava veze sa svim zemljama Balkana. Činjenica je da se prema jugoistoku Evrope redefinišu i mnogi drugi odnosi, prije svega i Zapadnoj Evropi - govori se o opstanku ili ukidanju Kancelarije visokog predstavnika, govori se o tome kakvo će biti prisustvo EU i SAD na jugoistoku Evrope. Neki problemi jako dugo nisu još riješeni“
, kaže Šolaja.

Preuveličanost veza


Milorad Dodik i Sergej Lavrov u Sarajevu, novembar 2009
Profesor Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci Mladen Mirosavljević mišljenja je da je pomalo preuveličan čvrsti odnos pojedinih naroda ili zemalja na Balkanu sa Rusijom.

Navodi primjer Bosne i Hercegovine, tačnije eniteta Republika Srpska u kojem se stalno potencira kulturna, društvena i nacionalna povezanost sa Rusijom.

„Recimo, u Banjoj Luci kao najvećem centru RS vi ne možete u knjižari kupiti udžbenik ruskog jezika, vi apsolutno nigdje u RS ne možete knjigu na ruskom jeziku, ne možete kupiti CD sa sadržajem ruskih pjesama, ili nekim drugim, književnim sadržajima na ruskom jeziku. To su samo neki primjeri koji pokazuju koliko ustvari su naše veze sa Rusijom izuzetno slabe, krhke, ili svedene samo na najnoviji, ekonomski segment, donosno privatizaciju naftne industrije u RS“
, navodi Mirosavljević.
Rusija želi što bolje odnose sa svim zemljama Zapadnog Balkana, rekao je zamjenik ambasadora Ruske Federacije u Sarajevu Keresteđijans Aleksej Leonidovič.


Neki analitičari su mišljenja da, bez obzira na pojačano prisustvo Rusije posljednjih godina, u svakom slučaju to ne bi trebalo da predstavlja smetnju u odnosima zemalja Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom i NATO paktom. No, kada je u pitanju pristup neke od zemalja NATO-u, sada je teško je definisati da li će u tome prevagnuti uticaj Rusije ili Zapada. To se vidi i na primjeru BiH, navodi Šolaja.

„Službeni je stav BiH i svih njenih institucija da se ide prema NATO-u. On je definisan mnogo ranije, definisan je u vrijeme kad Rusija nije bila ovako snažno prisutna. Ne vjerujem da će tu biti nekih velikih sporova. To će biti stvar unutrašnjih političkih rasprava kako će se definisati unutrašnji bezbjednosni aranžamni. A svako onaj ko garantuje da će na ovom prostoru vladati stabilnost i bezbjednost imaće tu prednost“
, ocjenjuje Šolaja.

Dugoročno je najbolja opcija za demokratsku stabilnost Zapadnog Balkana da zemlje tog regiona pristupe u Evropsku uniju, a neke i NATO-u, kaže politikolog Đorđe Latinović.

„Naročito za Bosnu moram reći, to je opcija uključivanja u neke šire, integrativne strukture kao što je EU. Tada neće nestati svi problemi ni BiH ni zemalja Zapadnog Balkana, ali ja mislim da će se promijeniti kontekst unutar koga će se ti problemi rješavati. Tu vidim prostor za novo, moguće partnerstvo Rusije, zemalja Zapadnog Balkana i naravno nekih budućih članica ti istih zemalja Zapadnog Balkana“
, navodi Latinović.

Rusija želi što bolje odnose sa svim zemljama Zapadnog Balkana, rekao je zamjenik ambasadora Ruske Federacije u Sarajevu Keresteđijans Aleksej Leonidovič.

„Zvanični stav Rusije prema balkanskim zemljama je da što više i što bliže postanu jedni drugima zato što ima historijskih veza, veza kulturnih i ekonomskih još iz doba Sovjetskog Saveza i Jugoslavije“
, kaže Leonidovič.

Neki od ključnih zaključaka sa naučnog skupa ogledaju se u činjenicama da Rusija kroz svoje prisustvo na Balkanu nema interes za konfrontaciju sa Zapadom, ali želi da njena uloga i uticaj budu itekako prepoznatljivi, što se i vidjelo naročito kroz saradnju Rusije sa Srbijom, te Republikom Srpskom u Bosni i Hercegovini.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG