Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijeće Evrope: Balkan se ne smije zanemariti


Vijeće Evrope
Vijeće Evrope u četvrtak je raspravljalo o političkoj situaciji na Balkanu, posebno u kontekstu događaja na sjeveru Kosova i političkoj krizi u Bosni i Hercegovini koja traje od prošlogodišnjih parlamentarnih izbora.

Što učiniti kako se situacija ne bi pogoršala jer su sjećanja na ono što se dogodila prije dvadesetak godina, od opsade Sarajeva, strahota Srebrenice, rata na Kosovu, i dalje vrlo svježa.

Balkan se ne smije zanemariti i regiji treba pomoći, otvarajući svima evropsku perspektivu – između ostaloga je rečeno tokom rasprave na jesenskom zasjedanju Vijeća Evrope u Strasborgu. Ova točka dnevnog reda stavljena je na zasjedanje po hitnom postupku.
"Sjeverno Kosovo ne smije ostati „crna rupa“ na Zapadnom Balkanu, izvan kontrole vlasti, kako u Beogradu, tako i Prštini", kazao je Won Sydov.

Predsjednik Političkog komiteta Bjorn won Sydov podnio je izvještaj o stanju na Balkanu. Podsjetio je da je Vijeće Evrope još u januaru donijelo rezoluciju kojom poziva države regije na pomirenje i politički dijalog.

Ovaj put je izvještaj je fokusiran na posljednje tenzije i sukobe na Kosovu, blokadu dijaloga između Prištine i Beograda, ali i na politički zastoj u BiH koja je godinu dana poslije izbora i dalje bez vlade na državnoj razini. To je najduža kriza u zemlji od kraja rata 1995., istaknuo je Won Sydow.

"U izvještaju želimo naglasiti da sjeverno Kosovo ne smije ostati „crna rupa“ na Zapadnom Balkanu, izvan kontrole vlasti, kako u Beogradu, tako i Prštini. Prioriteti u regiji moraju ostati sigurnost, stabilnost, poštovanje ljudskih prava, kako na Kosovu, tako i drugdje. Međunarodno priznate granice ne smiju biti upitne, i trebaju biti poštovane u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti. Kolege u Bosni i Hercegovini želimo podsjetiti da je hitno nužno naći rješenje i formirati vladu na državnoj razini kako bi se implementirale potrebne reforme koje će zaustaviti ekonomsko slabljenje i pripremiti zemlju za Evropsku uniju“, kazao je predsjednik Političkog komiteta.

Prevladati srednjevjekovni koncept

Won Sydov je istaknuo da BiH treba bez odlaganja primjeniti presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu po kojoj pripadnici nacionalnih manjina, a ne samo predstavnici Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao konstitutivnih naroda, imaju pravo se natjecati i biti birani u Predsjedništvo BiH.

On je pozvao države članice Vijeća Evrope da i dalje vode računa o Balkanu i pozorno prate događaje u regiji, te preuzmu diplomatske inicijative kada je to potrebno.

Andreas Gross
Andreas Gross
Andreas Gross, predstavnik Švicarske, upozorio je da kriminalne grupe na Kosovu pokušavaju obične ljude staviti pod svoju „vlast“ što treba biti spriječeno.

"Predsjednik Srbije Tadić je spreman na dijalog, a kosovska vlada želi biti kredibilna i to su dobre osnove za prevladavanje krize. U Bosni i Hercegovini kriza ima izvor u dva politička koncepta koji su na djelu. Jedan je onaj koji na primarno mjesto želi postaviti etnički identitet, a drugi onaj koji građansko, a ne etničko stavlja u prvi plan", kazao je Gross.

„Moramo prevladati taj stari, srednjevjekovni koncept. Neprihvatljivo je da bilo koja politička stranka smatra da ima eksluzivno pravo biti predstavnik jedne etničke grupe. To nije prihvatljivo u demokraciji gdje je postoji pravo na različitost, čak i u istoj etničkoj grupi“, naveo je Gross..

Alexandar Dundee iz Velike Britanije istaknuo je kako je važno svima na Zapadnom Balkanu reći da su dio evropske zajednice. Dodao je kako će nakon Slovenije, i Hrvatska od 2013., postati članica EU, što je važno za perspektivu regije.

Ne izjednačavati Kosovo i BiH

Predstavnik Srbije Dragoljub Mićunović založio se za održavanje međunarodne konferencije o Kosovu koja bi ukljičivala Prištinu, Beograd, Bruxelles, uz posredovanje Vijeća Evrope i Ujedinjenih naroda. Upozorio je da se nasilje ne događa samo na sjeveru Kosova.

"Ima toga na cijelom Kosovu. To je zbog izostanka vladavine prava. Zato nije dobro stvari prelamati preko koljena. Potrebna je međunarodna konferencija kako bi se prevladalo sadašnje stanje“, ustvrdio je Mićunović

Predstavnici Srbije također su ponavljali poznata stajalište da treba voditi računa i o izvještaju Dicka Martya koji govori o trgovini ljudskim organima na Kosovu, te su pozivali međunarodnu zajednicu na djelotvornije akcije oko te istrage.

Predstavnica Bosne i Hercegovine Milica Marković smatra da izvještaj i rezolucija predstavljaju preciznu sliku aktualnih događaja na Balkanu. Ipak, po njenom mišljenju neprihvatljivo je stavljati znak jednakosti između prilika u BiH i na Kosovu.

"Na sjevernom Kosovu imamo fizičko nasilje, gubitak ljudskih života, u BiH na djelu su politički problemi. No, moramo priznati da u Bosni i Hercegovini imamo poteškoća. Ne možemo se dogovoriti oko formiranja vlasti, Vijeća ministara i nismo proveli u život presuda Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci“, upozorila je Milica Marković.

Bio je to dio izlaganja na sjednici Vijeća Evrope na kojoj se kao izvanredna točka dnevnog reda uvrštena rasprava o stanju na Balkanu.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

Pogledajte komentare (5)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG