Mada je milijardu konvertibilnih maraka (KM) osigurano za nastavak gradnje autoputa na koridoru 5C, njegova gradnja ne samo da stagnira već je dovedena i u pitanje. Državno Ministarstvo prometa i komunikacija uradilo je sve što je trebalo, tvrdi resorni ministar Božo Ljubić. Dio novca je osiguran, no plan je bio da se autoput radi po principu privatno javnog partnerstva, što nije dobilo podršku iz RS, kaže Ljubić:
„Državni Parlament prošle godine nije prihvatio odluku koje je Vijeće ministara utvrdilo - Odluka o svrsi i obimu koncesije - jer je nedostajala entiteska većina RS-a. I kao što je poznato, RS je ušla u ugovor sa ’Štrabakom’ za svoj dio autoputa. Ja ne mogu u ovom momentu jamčiti za taj dio kada će biti početa gradnja i kada će biti završena jer mi nisu poznati detalji ugovora Vlade RS i ’Štrabaka’, ali u svakom slučaju i oko toga ćemo se morati razjasniti s obzirom da autoput na koridoru 5C je jedna cjelina.“
Uprkos dojmu da se ne zna šta se dešava u jednom dijelu države, u Ministarstvu saobraćaja i veza RS tvrde kako cijelu koordinaciju projektne dokumentacije vodi državno ministarstvo. Savjetnica ministra Mira Sofilj kaže kako gradnja ne može početi dok državni nivo ne završi projekat:
„Kroz RS autoput na koridoru 5C prolazi u dužini od 46,6 kilometara na dionici od Vukosavlja do Doboj juga. Taj dio dokumentacije se radi u sklopu cjelokupne dokumentacije autoputa na koridoru 5C koji prolazi kroz BiH i te poslove koordinira Ministarstvo transporta i komunikacija. Što se tiče RS, mi još nismo u fazi izgradnje autoputa na koridoru 5C, što svakako imamo u planu kao jedan od proiriteta i to ćemo raditi odmah po dobijanju projektne dokumentacije, naravno urbanističke, o izuzimanju zemljišta i ostalih svih pripremnih radnji.“
Koridor 5cS druge strane, u Federaciji BiH problemi se gomilaju - od prikupljanja dokumentacije do toga da konzorcij koji gradi autoput nije isplaćen za 2008. godinu. Radovi su obustavljeni dok im se ne plati oko 14 miliona duga iz budžeta. No, u vremenu recesije gradnja autoputa sredstvima iz budžeta je besmislena, kaže Hamed Ramić, direktor kompanije Euro Asfalt, koja predstavlja konzorcij:
„Ne biste napravili za 10 godina 10 kilometara ako se ovako bude radilo. Način postoji, zna se kako se grade autoceste. U nas se dosad 30 kilometara radilo iz budžeta, znači od Telekoma, i bila su neka normalnija vremena pa se to moglo raditi tako. Međutim, sada u ovoj ekonomskoj krizi, kada su budžeti u velikim problemima, neće to ići tako. Država se mora zadužiti negdje, odnosno oni su to već uradili i sa tim kreditima treba što brže napraviti tu autocestu da bi se moglo i naplaćivati.“
Iako se već dvije sedmice dnevno plaća 5.000 KM penala za nerealizaciju kredita odobrenog za gradnju koridora, državni ministar tvrdi da nije riječ o tolikoj svoti:
„Postoje određene takse ili penali koji se plaćaju na ime rezerviranih sredstava, a ne povučenih, i ne radi se o takvim iznosima.“
Radovi kasne i zbog loših projekata koji su zbog nespremnosti državnih institucija na korekciju trase dovedeni u pitanje, tvrde u Federaciji. No, činjenica je da se veliki dio trase najviše oslanja na terene koji podliježu plaćanju naknada za izuzetu imovinu. Projekat je loš, tvrde eksperti, naročito u Hercegovini. Ugrožava se stari grad Počitelj, kao i 20 kilometara kvadratnih plodne zemlje oko Ljubuškog. U međuvremenu ima dovoljno državne zemlje koja je pogodna za gradnju, ali posrijedi su interesi, tvrdi Hasan Hadžović, član Izvršnog odbora Pomorskog drušva i diplomirani inženjer građevinarstva koji se bavi uticajem gradnje autoputa na okoliš:
„Od Mostara do juga može se provući trasa da ide 90 posto erarom, a ovako ova trasa uništi mostarsku dolinu, Blagaj, Malo polje, Dubravsku visorovan. U svijetu se rade ti autoputevi preko brda, tamo gdje je jalova zemlja, jer trasa puta sa opremom je 100 metara širine, od puta 600 metara zabranjena je gradnja, a 1.000 metara od puta s jedne i s druge strane nije preporučeno da se gradi ma kakav objekat. Vodi put preko privatnog zemljišta - da se proda to i dobije neko pare itd.“
U državnom Ministarstvu prometa i komunikacija tvrde da sve teče po planu. No, ako uzmemo za primjer da je 2007. godine gradnja sedam i po kilometara dionice puta na relaciji Dobrinje -Visoko i Kakanj - Visoko trajala 10 mjeseci, za gradnju 330 kilometara ovim tempom BiH će trebati skoro 40 godina da ga završi. Inače, ovaj put pješak pređe za nešto više od sat vremena.
„Državni Parlament prošle godine nije prihvatio odluku koje je Vijeće ministara utvrdilo - Odluka o svrsi i obimu koncesije - jer je nedostajala entiteska većina RS-a. I kao što je poznato, RS je ušla u ugovor sa ’Štrabakom’ za svoj dio autoputa. Ja ne mogu u ovom momentu jamčiti za taj dio kada će biti početa gradnja i kada će biti završena jer mi nisu poznati detalji ugovora Vlade RS i ’Štrabaka’, ali u svakom slučaju i oko toga ćemo se morati razjasniti s obzirom da autoput na koridoru 5C je jedna cjelina.“
Uprkos dojmu da se ne zna šta se dešava u jednom dijelu države, u Ministarstvu saobraćaja i veza RS tvrde kako cijelu koordinaciju projektne dokumentacije vodi državno ministarstvo. Savjetnica ministra Mira Sofilj kaže kako gradnja ne može početi dok državni nivo ne završi projekat:
„Kroz RS autoput na koridoru 5C prolazi u dužini od 46,6 kilometara na dionici od Vukosavlja do Doboj juga. Taj dio dokumentacije se radi u sklopu cjelokupne dokumentacije autoputa na koridoru 5C koji prolazi kroz BiH i te poslove koordinira Ministarstvo transporta i komunikacija. Što se tiče RS, mi još nismo u fazi izgradnje autoputa na koridoru 5C, što svakako imamo u planu kao jedan od proiriteta i to ćemo raditi odmah po dobijanju projektne dokumentacije, naravno urbanističke, o izuzimanju zemljišta i ostalih svih pripremnih radnji.“
„Ne biste napravili za 10 godina 10 kilometara ako se ovako bude radilo. Način postoji, zna se kako se grade autoceste. U nas se dosad 30 kilometara radilo iz budžeta, znači od Telekoma, i bila su neka normalnija vremena pa se to moglo raditi tako. Međutim, sada u ovoj ekonomskoj krizi, kada su budžeti u velikim problemima, neće to ići tako. Država se mora zadužiti negdje, odnosno oni su to već uradili i sa tim kreditima treba što brže napraviti tu autocestu da bi se moglo i naplaćivati.“
Iako se već dvije sedmice dnevno plaća 5.000 KM penala za nerealizaciju kredita odobrenog za gradnju koridora, državni ministar tvrdi da nije riječ o tolikoj svoti:
„Postoje određene takse ili penali koji se plaćaju na ime rezerviranih sredstava, a ne povučenih, i ne radi se o takvim iznosima.“
Radovi kasne i zbog loših projekata koji su zbog nespremnosti državnih institucija na korekciju trase dovedeni u pitanje, tvrde u Federaciji. No, činjenica je da se veliki dio trase najviše oslanja na terene koji podliježu plaćanju naknada za izuzetu imovinu. Projekat je loš, tvrde eksperti, naročito u Hercegovini. Ugrožava se stari grad Počitelj, kao i 20 kilometara kvadratnih plodne zemlje oko Ljubuškog. U međuvremenu ima dovoljno državne zemlje koja je pogodna za gradnju, ali posrijedi su interesi, tvrdi Hasan Hadžović, član Izvršnog odbora Pomorskog drušva i diplomirani inženjer građevinarstva koji se bavi uticajem gradnje autoputa na okoliš:
„Od Mostara do juga može se provući trasa da ide 90 posto erarom, a ovako ova trasa uništi mostarsku dolinu, Blagaj, Malo polje, Dubravsku visorovan. U svijetu se rade ti autoputevi preko brda, tamo gdje je jalova zemlja, jer trasa puta sa opremom je 100 metara širine, od puta 600 metara zabranjena je gradnja, a 1.000 metara od puta s jedne i s druge strane nije preporučeno da se gradi ma kakav objekat. Vodi put preko privatnog zemljišta - da se proda to i dobije neko pare itd.“
U državnom Ministarstvu prometa i komunikacija tvrde da sve teče po planu. No, ako uzmemo za primjer da je 2007. godine gradnja sedam i po kilometara dionice puta na relaciji Dobrinje -Visoko i Kakanj - Visoko trajala 10 mjeseci, za gradnju 330 kilometara ovim tempom BiH će trebati skoro 40 godina da ga završi. Inače, ovaj put pješak pređe za nešto više od sat vremena.
