Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Osigurane garancije za Bar – Boljare


Radovi na autoputu počeli su u oktobru prošle godine, Foto: Savo Prelević
Hrvatski izvozni posao godine – izgradnja auto-ceste kroz Crnu Goru više nije u pitanju - preko jamstvenog fonda što ga je osnovala hrvatska Vlada osigurat će se dodatnih 124 milijuna eura, koliko je po ocjeni crnogorskih nadležnih tijela manjkalo za zaključenje financijskih ugovora. Ukupni posao izgradnje auto-ceste Bar – Boljari vrijedan je oko 3 milijarde eura.

Sve je vjerojatnije da će biti premošten problem manjka 124 milijuna eura jamstava za hrvatski izvozni posao godine – izgradnju auto-ceste Bar – Boljari kroz Crnu Goru, što su ga dobile tri hrvatske građevinske tvrtke – Konstruktor, Institut građevinarstva Hrvatske i Tehnika. Novac će se naći u novom paketu mjera hrvatske Vlade za pomoć ekonomiji da iziđe iz krize, preciznije kroz jamstveni fond za kojeg je predviđeno da djelomično pokriva rizike bankovnih kredita za nove projekte.

Podsjetimo, koncem prošle godine Vijeće crnogorske Vlade za izgradnju auto-ceste ocijenilo je da priložena financijska jamstva hrvatskog konzorcija nisu dovoljna, i da ne osiguravaju zaključenje financijskih ugovora, pa da bi trebalo uzeti u obzir i druga rješenja, odnosno obnoviti pregovore sa grčko-izraelskim konzorcijem koji je bio drugoplasirani na natječaju.

No, to čini se neće biti potrebno, najavljuje ministar financija u hrvatskoj Vladi Ivan Šuker.

„Mi razgovaramo s poslovnim bankama kako premostiti ovaj problem – mislim da se radi o oko 140 milijuna eura u ovom trenutku – jer mislim da ne bi bilo dobro – s obzirom da je to posao od 3 milijarde eura – da Konstruktor, Institut građevinarstva Hrvatske i tehnika izgube taj posao i da ga dobije netko drugi.“


DRŽAVA PREUZIMA DO 50 POSTO RIZIKA


Radove na gradnji autoputa u oktobru su presjecanjem vrpce označili premijeri Srbije, Hrvatske i Crne Gore
Šuker je pojasnio i funkciju jamstvenog fonda.

„Država će donijeti odluku da – recimo – milijardu eura bude visina tog jamstvenog fonda, Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) bi jednom ili dvaput mjesečno imala aukcije na koje bi se javljale poslovne banke sa svojim projektima, i tu bi ovisno o rizičnosti projekta država prezimala negdje između 25 i 50 posto rizika.“


Neki analitičari upozoravaju da su rokovi kratki, a da za funkcioniranje ovog fonda treba napraviti niz organizacijskih i tehničkih pretpostavki, ali direktor Instituta građevinarstva Hrvatske Jure Radić u izjavi za naš radio je optimist.

„Nama je veliki problem to što ni Svjetska ni Europska investicijska banka nisu s dovoljnim povjerenjem prihvatili naše argumente – što mi smatramo da je dijelom i pod pritiskom konkurenata u natječaju – ali velika je sreća što se sada u Hrvatskoj stvara nešto što će biti nadomjestak hrvatske izvozne banke, a to sve zemlje imaju za potporu svom izvoznom gospodarstvu, i da ćemo onda iz tih sredstava uspjeti zatvoriti financijsku konstrukciju na način na koji to predviđa ugovor.“


Radić očekuje – kada se ovo jamstvo realizira i svi papiri budu potpisani – da će već u proljeće bageri, kamioni i druga građevinska operativa izići na teren i krenuti sa pripremnim radovima.

„Oni moraju otvoriti putove po trasi autoceste do mjesta na kojima treba raditi razna ispitivanja i probne bušotine – na mjestima tunela, na mjestima prvih mostova. Istovremeno ćemo raditi i na projektima, i u jednoj interakciji projektantskog, istraživačkog i izvođačkog posla kroz ove četiri godine – kako je i predviđeno – sagradit ćemo prvu dionicu auto-ceste.“

Pročitajte i ovo: Nema kvalifikovanih radnika za gradnju autoputa
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG