U središtu armenske prijestolnice Erevana u četvrtak navečer protivnici vlade su se okupili kako bi prosvjedovali protiv, kako su kazali, neadekvatne potpore etničkim Armencima u odcijepljenoj azerbajdžanskoj regiji Nagorno-Karabah.
Čelnici oporbe pozvali su prosvjednike da blokiraju glavnu zgradu vlade kako bi prekinuli sjednicu izvršne vlasti, a neki su pozvali premijera Nikola Pashinyana da podnese ostavku.
Nakon kratke ofenzive azerbajdžanskih snaga u Nagorno-Karabahu, u četvrtak su u Bakuu održani pregovori s armenskim separatističkim stranama na tom području oko kojeg se godinama spore Azerbajdžan i Armenija.
Azerbajdžansko predsjedništvo ocijenilo je pregovore kao konstruktivne i dodalo da se, što je prije moguće, očekuje naredni sastanak.
U priopćenju se navodi kako se predviđa slanje humanitarne pomoći, hrane i goriva u Nagorno-Karabah.
Azerbajdžan je u utorak pokrenuo vojnu operaciju u Nagorno-Karabahu koja je nakon 24 sata završena dogovorom s Armencima da polože oružje i pregovaraju o reintegraciji te odcijepljene teritorije u Azerbajdžan.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev u srijedu je nakon potpisivanja primirja rekao da je Azerbajdžan "ponovo uspostavio svoj suverenitet u Nagorno-Karabahu".
Armenija i Azerbajdžan sukobili su se 2020. oko kontrole područja Nagorno-Karabaha, a sukob je okončan mirovnim sporazumom kojim je priznata pobjeda azerbajdžanskih snaga. Dogovor je postignut uz pomoć Rusije.
Od tada su ruski vojnici stacionirani u Nagorno-Karabahu, ali se Armenija već duže vrijeme žali na njihovu neefikasnost. Ruska izolacija na međunarodnoj sceni, zbog sukoba u Ukrajini, također ograničava manevarski prostor Moskve.
Nagorno-Karabah, teritorij na kojem uglavnom žive Armenci, odcijepio se od Azerbajdžana, što je dovelo do rata koji je tijekom 90-ih godina odnio 30.000 života.
