Dostupni linkovi

Antifašistički front Srbije: 'Ne' rehabilitaciji Draže Mihailovića


Sa jednog od skupova protiv rehabilitacije Draže Mihailovića, februar 2013.
Sa jednog od skupova protiv rehabilitacije Draže Mihailovića, februar 2013.
Zašto grupa nevladinih organizacija smatra da je Srbiji danas potreban Antifašistički front, da je potreban Antifašistički manifest i dugoročna akcija 'Ne' rehabilitaciji četnika? I zašto je jedan od poteza antifašista Srbije krivična tužba protiv dvojice istoričara?

Helsinski odbor, Žene u crnom i Anrtifašistički savez Srbije obavestili su javnost da su podneli krivične prijave protiv dvojice svedoka na sudskom procesu rehabilitacije četničkog vođe Draže MIhailovića.

Nakon što je nedavno utvrdjen datum pogubljenja Draže Mihailovića, očekuje se sudska odluka o njegovoj rehabilitaciji, kaže član rukovodstva Antifašističkog saveza Srbije, advokat u penziji Aleksandar Sekulović:

„Mi smo 1. avgusta predali Prvom javnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Koste Nikolića i Bojana Dimitrijevića koji su u postupku rehabilitacije Draže Mihailovića iznosili potpuno lažne tvrdnje. A oni su istoričari i bili su svesni da su to lažne tvrdnje. To je krivično delo davanja lažnih iskaza. Taj postupak bi trebalo da bude u toku, ukoliko neko u tužilaštvu to ne arhivira i stavi u fijoku“, navodi Sekulović.

Istoričar Bojan Dimitrijević, kada smo mu rekli za tužbu za koju on nije znao, slatko se nasmejao upitavši da li to neka prvoaprilska šala: “Stvarno? Ne mogu da verujem.“

A zatim se uozbiljio i rekao:

“Kolega Nikolić i ja smo pozvani kao svedoci, mislim da to nije bilo ipravno jer mi nismo svedoci, nismo savremenici, već nešto kao sudski veštaci ili kompetentna lica pozvana da prokomnetarišu tok nejgovog suđenja. Mi smo, barem ja to mogu da kažem u svoje ime, u priličnoj meri osporili navode iz optužnice i sam proces. Prvo, način na koji je vršeno sudjenje, kondiciju samog Mihailovića u toku sudjenja, pravne zavrzlame kojima je bio izložen i koje nije prepoznao, ustanovili smo da su tri dokumenta falsifikovana, i konačno, reagovao sam na elemente njegove osude u vezi navodne kolaboracije, određenih zločina i sveopšte uloge koju je imao Mihailović u toku Drugog svetskog rata."

Stati na put lažima

Sa jednog od skupova u Beogradu tokom sudskog procesa o rehabilitaciji Draže Mihailovića, februar 2013.
Sa jednog od skupova u Beogradu tokom sudskog procesa o rehabilitaciji Draže Mihailovića, februar 2013.
U Srbiji je još 2006. godine zakonski izjednačen četnički i partizanski pokret, a 2008. donet Zakon o rehabilitaciji četničkog pokreta. Sonja Biserko iz Helsinškog odbora objašnjava zašto smatra da je 2013. godine u Srbiji potreban Antifašistički front koji objavljuje Antifašistički manifest i zašto je jedna od potpisnica tužbe protiv dva istoričara:

“To je jedan pokušaj da se stane na put tim lažima i falsifikatima na osnovu kojih se vrši revizija, ne samo Drugog svetskog rata, nego i Druge Jugoslavije. NE, REHABILITACIJI DRAŽI MIHAILOVIĆA je samo jedna od inicijatova ove grupe . Naravno, slediće i mnoge druge, s obzirom da su u najavi rehabilitacije Nedića, Ljotića...i svih drugih ideologa krajnje srpske desnice”, kaže Biserko.

Podsetimo, rehabilitacija četničkog pokreta u Srbiji je krenula u drugoj polovini 80-ih godina, kada je u predvečerje ratova na teritoriji bivše Jugoslavije počelo ozbiljno prevrednovanje istorijskih dogadjaja iz bliže i dalje prošlosti. To se događalo na teritoriji cele države, a u Srbiji je najžešći naknadni ideološki obračun bio na liniji partizani i četnici. Bez imalo sluha za ono što se pod četničkom kokardom dešavalo van Srbije, ne samo u njoj.

I dok se u ostalom socijalističkom svetu prilikom raspada prethodnog sistema odvijao proces oslobađanja od čvrstih ideoloških stega, na teritoriji Jugoslavije, odnosno Srbije o kojoj je ovde reč, odvijao se drugačiji proces. Jak talas nacionalizma i antikomunizma nije doneo pažljivo skidanje ideoloških natruha i otvaranje zabranjenih tema, među kojima je i sudski proces Draži Mihailoviću, već je buknuo svom žestinom, osporavajući autentični antifašistički pokret u pripremi novih ratnih obračuna.

Ratovi su sada za nama, ko danas baštini četništvo? Aleksandar Sekulović kaže da baštini država Srbija i državni organi.

”Četništvo kao ideologija i kao politika ima jednu kulturnu hegemoniju u Srbiji . Predsednik države ima titulu četničkog vojvode, šta treba više da stvorite atmosferu koja ide u prilog rehabilitacije četništva i Draže Mihailovića?”, pita Sekulović.

Sonja Biserko kaže da se radi o tome da je u velikoj ofanzivi jedna nova interpretacija prošlosti koja postaje okvir za tumačenje današnjice.

"Četnička ideologija je bila simbol ratova 90-ih, to je kontinuitet velikosrpske državne politike koji sada dobija neku vrstu normalizacije kroz reviziju istorije koja je u toku, ne sada, već duže vreme”, zaključuje Biserko.
XS
SM
MD
LG