Dostupni linkovi

Amnesty: Šokantan rast politike straha i mržnje


Izbjeglice iz Eritreje u jednom od brodova na Mediteranu

U najnovijem godišnjem izvještaju organizacije Amnesty International ocjenjuje se da su ljudska prava širom svijeta ugrožena zbog političara koji se koriste "otrovnom, u najmanju ruku nehumanom" retorikom protiv etničkih ili vjerskih manjina, a sve kako bi ojačali svoje političke moći.

“Raspirivanje straha postalo je opasna sila u svjetskim odnosima", ocijenio je glavni tajnk Amnesty Internationala (AI) Salil Shetty, dodajući da “nastali globalni trend gnjeva i političkog razdora, primjer kojega je bila otrovna retorika u kampanji američkog predsjednika, no i drugi politički lideri u raznim dijelovima svijeta, također cementiraju svoju buduću vlast na pričama o strahu, krivnji i podjelama.“

Donald Trump
Donald Trump


Shetty konkretno izdvaja američkog predsjednika Donalda Trumpa, turskog predsjednika Redžepa Tayipa Erdogana, mađarskog premijera Viktora Orbana, među sve većim brojem političara koji sebe nazivaju "protivnicima establishmenta" i provode "toksični program koji proganja, okrivljuje i dehumanizira cijele grupe ljudi ."

“Retorika mržnje" dosegla je svoj najgori nivo u politici od 30-tih godina prošloga stoljeća zbog čega je stanje ljudskih prava u svijetu sve lošije, a globalni odgovor na masovne zločine sve je slabiji.

“Glavna poruka koja proizlazi iz ovog izvještaja je da smo u 2016. vidjeli šokantni rast politike straha i mržnje. Imamo političare u svijetu koji dijele i polariziraju društva, a žrtve su manjine, migranti i izbjeglice. Ljudska prava su žrtvovana na oltaru politike. Svjetski lideri i vlade nas ipak ne uspijevaju zaustaviti. Ljudi se protive, vidimo to u Americi nakon izbora predsjednika Trumpa, ili u zapadnoafričkoj Gambiji, ali i drugim dijelovima svijeta. To je poziv svima – ako želite drugačije, vrijeme je da se izborite za to i usprotivite se mržnji i diskriminaciji, a za čovječnost”, kaže Shetty.

Prema ocjeni AI, u 2016. godini vlade su zatvarale oči pred ratnim zločinima, potkopavale su pravo ljudi da traže azil, donosile zakone koji su kršili slobodu govora, opravdavale mučenja i masovne nadzore, te su proširene drakonske policijske ovlasti.

Dobrodošlica izbjeglicama u Njemačkoj 2015. godine
Dobrodošlica izbjeglicama u Njemačkoj 2015. godine


Amnesty predviđa da će se u 2017. "aktualne krize dodatno pogoršati, te će se pokazati da zapravo nema pravog vodstva u zaštiti ljudskih prava na kaotičnoj svjetskoj sceni”.

"Trebamo heroje u borbi za ljudska prava”, ocijenio je Shetty.

Države regije također su se našle u izvještaju AI.

Bosna i Hercegovina

Uspkros novim antidiskriminacijskim zakonima, manjine su i dalje izložene deskriminaciji.

Napadi na novinare, prijetnje i ograničavanje slobode medija i dalje su prisutni.

Pristup pravdi i odštete civilnim žrtvama rata i dalje su vrlo ograničeni.

Crna Gora

Parlamentarni izbori u oktobru zacementirali su vlast vladajuće koalicije predvođene Milom Đukanovićem, navodi se u izvještaju, u kojem se dodaje da su nezavisni promatrači ocijenili da je bilo nepravilnosti na desetke izbornih mjesta.

Dok je Podgorica održala četiri prajda, u Nikšiću je zabranjen tri puta
Dok je Podgorica održala četiri prajda, u Nikšiću je zabranjen tri puta

U januaru i junu Crna Gora je primila dva zatvorenika iz Gvantanama. Navodi se da ima diskriminacije prema LGBT zajednici, te se naglašava da je Parada ponosa bila zabranjena čak tri puta u Nikšiću. Nastavljaju se napadi na novinare, vandaliziraju uredi medijskih kuća.

Naglašavaju slučaj istraživačkog novinara Jove Martinovića koji je zatvoren u oktobru 2015. pod optužbom da je uključen u kriminalnu mrežu koju je istraživao.

Grupe za zaštitu ljudskih prava smatraju da su optužbe motivirane njegovim novinarskim radom.

U izvještaju se dodaje da oko 1.600 izbjeglica, većina njih Romi iz Srbije i sa Kosova, i dalje nemaju riješen pravni status.

Srbija

Provladini mediji nastavljaju s napadima na nezavisne novinare i aktiviste za ljudska prava, kao i na zaštitinika građana.

Suđenja za ratne zločine su u zastoju. Spominje se nasilno izmještanje oko 200 obitelji iz djelova glavnoga grada gdje treba niknuti Beograd na vodi.

Upozorava se na slučaj Savamala.

Također se kaže da se krše prava izbjeglica i migranata. Primjerice, od 12 tisuća zahtjeva za azil riješeno ih je tek 74. Njih 17 je pozitivno riješeno, 40 ih je odbijeno. Polovicu zahtjeva za azilom ispunili su maloljetnici.



Kosovo

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Kosova i EU stupio je na snagu u aprilu. U junu je Savjet za ljudska prava UNMIK-a u posebnom izvještaju osudio UN što nije osigurao zaštitu ljudskih prava.

Mandat EULEX-u je produžen do 2018. Ističe se da je kosovsko sudstvo sporo i pod političkim utjecajem. Specijalno tužilaštvo nije ekipirano. Specijalni sud koji će procesuirati zločine počinjene od Kosovske oslobodilačke armije djelovati će u Hagu. Još nisu podginute optužnice. U januara je Oliver Ivanović osuđen na devet godina zatvora u Mitrovici zbog naređenje za ubojstvo Albanaca u Mitrovici 1999. U kućnom je pritvoru, kaže AI i dodaje da se očekuje žalba na presudu.

Manjine, poput Roma, Aškalija i Egipćana i dalje su izložene institucionalnoj diskriminaciji, posebno u pronalaženju posla i smještaju.

Makedonija

AI ocjenjuje da su usporeni procesi u borbi protiv korupcije na visokoj razini koji su otkriveni 2015. i to zbog unutarnjih političkih sukoba. Zaštita svjedoka je ograničena. Romska zajednica je izložena diskriminaciji i ograničeno im je pravo na rad.

Izbjeglice i migranti se suočavaju sa lošim uvjetima smještaja, ili su jednostavno vraćeni u susjednu Grčku.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG