Broj pogubljenja u 2025. godini porastao je na najviši broj koji je Amnesty International zabilježio od 1981. godine, sa 2.707 pogubljenih u 17 zemalja, otkrio je najnoviji godišnji izvještaj ove organizacije za ljudska prava o globalnoj primjeni smrtne kazne.
"Zapanjujući porast zabilježen u izvještaju 'Smrtne kazne i pogubljenja 2025' posljedica je nekoliko vlada odlučnih da vladaju strahom", navodi se u saopštenju Amnestyja.
Navode da su iranske vlasti glavni pokretači naglog porasta, nakon što su pogubile najmanje 2.159 ljudi, što je više nego dvostruko više od broja iz 2024. godine.
Što se drugih država tiče, Saudijska Arabija je povećala broj pogubljenja na najmanje 356, koristeći smrtnu kaznu u velikoj mjeri za krivična djela povezana sa drogom.
Pogubljenja u Kuvajtu su se skoro utrostručila (sa 6 na 17), dok su se skoro udvostručila u Egiptu (sa 13 na 23), Singapuru (sa 9 na 17) i Sjedinjenim Američkim Državama (sa 25 na 47).
'Alarmantni porast upotrebe smrtne kazne'
Ukupno, broj pogubljenja je porastao za 78%, nakon što je najmanje 1.518 pogubljenja zabilježeno 2024. godine.
Ukupan broj za 2025. godinu ne uključuje hiljade pogubljenja za koje Amnesty vjeruje da su se nastavila izvršavati u Kini, koja je ostala vodeći svjetski izvršilac smrtne kazne.
"Ovaj alarmantni porast upotrebe smrtne kazne posljedica je male, izolovane grupe država spremnih da izvrše pogubljenja po svaku cijenu, uprkos kontinuiranom globalnom trendu ka ukidanju. Od Kine, Irana, Sjeverne Koreje i Saudijske Arabije do Jemena, Kuvajta, Singapura i SAD, ova bestidna manjina koristi smrtnu kaznu kao oružje kako bi ulila strah, ugušila neslaganje i pokazala snagu koju državne institucije imaju nad ljudima u nepovoljnom položaju i marginalizovanim zajednicama", rekla je Agnes Kalamar (Callamard), generalna sekretarka organizacije Amnesty International.
Ponovni porast visoko kaznenih pristupa u "ratu protiv droge" podstakao je napore da se proširi upotreba smrtne kazne.
Ovo se odrazilo na broj pogubljenja, sa skoro polovinom (1.257 ili 46%) svih poznatih pogubljenja zabilježenih za krivična djela povezana sa drogom: u Kini (+), Iranu (998), Kuvajtu (2), Saudijskoj Arabiji (240) i Singapuru (15).
Alžir, Kuvajt i Maldivi su preduzeli zakonodavne napore da prošire obim smrtne kazne kako bi obuhvatili krivična djela povezana sa drogom.
Vlada Burkine Faso usvojila je nacrt zakona kojim se vraća smrtna kazna za krivična djela kao što su "veleizdaja", "terorizam" i "čin špijunaže", dok su vlasti u Čadu osnovale komisiju za preispitivanje pitanja vezanih za smrtnu kaznu – uključujući i njeno ponovno uvođenje.
Nekolicina zemalja izvršava pogubljenja
Iako je broj pogubljenja porastao, zemlje u kojima se izvršavaju kazne ostaju izolovana manjina.
Kina, Egipat, Iran, Irak, Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Somalija, SAD, Vijetnam i Jemen su istih 10 zemalja za koje se zna da su izvršavale pogubljenja svake godine u posljednjih pet godina i koje su dosljedno pokazivale nepoštovanje zaštitnih mjera utvrđenih međunarodnim pravom i standardima ljudskih prava.
Četiri zemlje su prošle godine nastavile sa pogubljenjima (Japan, Južni Sudan, Tajvan i Ujedinjeni Arapski Emirati), čime je ukupan broj zemalja u kojima se izvršavaju smrtne kazne porastao na 17.
Napredak je postignut u drugim dijelovima sveta, što dokazuje da je "nada jača od straha", navodi Amnesty.
U Evropi i Centralnoj Aziji nisu zabilježena pogubljenja niti smrtne kazne. SAD su 17. godinu zaredom bile jedina zemlja u Americi koja je izvršavala pogubljenja, a skoro polovina svih pogubljenja u SAD izvršena je na Floridi.
Pogubljenja u podsaharskoj Africi bila su ograničena na Somaliju i Južni Sudan. Avganistan je bio jedina zemlja u Južnoj Aziji koja je sprovodila pogubljenja. Singapur i Vijetnam su bile jedine zemlje za koje se zna da to čine u Jugoistočnoj Aziji. Tonga je bila jedina zemlja na Pacifiku koja je zadržala smrtnu kaznu u zakonu.
"Vrijeme je da zemlje koje izvršavaju smrtne kazne prihvate ostatak svijeta i ostave ovu gnusnu praksu u prošlosti. Smrtna kazna nas ne čini bezbjednijim. Umjesto toga, to je nepovratna uvreda protiv čovječanstva koja je vođena strahom, uz potpuno nepoštovanje međunarodnog prava o ljudskim pravima", rekla je Agnes Kalamar.
'Plamen ukidanja' smrtne kazne i dalje gori
Kada je Amnesty International započeo svoj rad protiv smrtne kazne 1977. godine, samo 16 zemalja ju je ukinulo. Danas je taj broj porastao na 113 – više od polovine zemalja svijeta, dok je više od dvije trećine abolicionističko, po zakonu ili praksi.
U kontekstu predatorskog ponašanja, straha i mržnje, neke zemlje su preduzele korake koji pokazuju da je, uz kontinuirani pritisak i odlučnost, globalno ukidanje nadohvat ruke.
Vlasti u Vijetnamu ukinule su smrtnu kaznu za osam krivičnih djela, uključujući transport droge, podmićivanje i pronevjeru, dok je Gambija ukinula smrtnu kaznu za ubistvo, izdaju i druga krivična djela protiv države.
Guvernerka Alabame, Kej Ajvi (Kay Ivey), pomilovala je Rokija Majersa (Rocky Myers), što je bio prvi put da je u toj saveznoj državi pomilovan Afroamerikanac osuđen na smrt.
U Libanu i Nigeriji su u proceduri zakoni o ukidanju smrtne kazne, dok je Ustavni sud Kirgistana proglasio pokušaje ponovnog uvođenja smrtne kazne neustavnim.
"Sa ugroženim ljudskim pravima širom svijeta, milioni ljudi nastavljaju da se bore protiv smrtne kazne svake godine u snažnoj demonstraciji naše zajedničke čovječnosti", rekla je Agnes Kalamar.
"Potpuno ukidanje je moguće ako svi čvrsto stojimo protiv izolovanih malobrojnih. Moramo održavati plamen ukidanja jakim dok svijet ne bude potpuno slobodan od sjenki vješala", zaključila je ona.