Dostupni linkovi

Međunarodne organizacije traže brže vakcinisanje zdravstvenih radnika


Zdravstveni radnici (na fotografiji ljekari u Srbiji) širom svijeta stavili su svoje živote na raspolaganje pokušavajući da zaštite ljude od COVID-a 19, no previše je njih ostalo nezaštićeno i platilo fatalnu cijenu, kaže Steve Cockburn iz Amnesty Internationala

Najmanje 17 hiljada zdravstvenih radnika umrlo je od posljedice bolesti koju izaziva korona virus, COVID-19, tokom protekle godine, saopštili su iz međunarodne organizacije Amnesty International (AI), Međunarodnih javnih službi (PSI) i UNI globalne unije sindikata u novoj analizi objavljenoj 5. marta.

Ove tri organizacije su pozvale na hitnu akciju kojom će se ubrzati vakcinacija miliona zdravstvenih radnika i radnica na prvim linijama u borbi protiv pandemije širom svijeta.

Sumorno upozorenje dolazi usled daljeg produbljivanja globalnih nejednakosti kod raspodjele vakcine. Više od polovine doza na svijetu do sada su administrirane u samo 10 bogatih država, što čini manje od 10 posto svjetske populacije, dok više od 100 država do sada nije vakcinisalo ni jednu jedinu osobu.

Budući da su mnoge siromašnije zemlje trebale primiti prve serije vakcina u narednim nedeljama i mjesecima, organizacije su pozvale vlade da u svoje planove raspodjele uključe sve zdravstvene radnike kao prioritet - uključujući one koji su često zanemareni u pandemiji, poput čistača, zdravstvenih radnika u zajednici i radnika socijalne zaštite - kako bi spasili njihove živote i osigurali sigurne uslove rada.

“Jedan zdravstveni radnik koji umire od COVID-a 19 svakih 30 minuta je i tragedija i nepravda. Zdravstveni radnici širom svijeta stavili su svoje živote na raspolaganje pokušavajući da zaštite ljude od COVID-a 19, no previše je njih ostalo nezaštićeno i platilo fatalnu cijenu”, rekao je Steve Cockburn, voditelj za ekonomsku i socijalnu pravde u AI.

“Vlade moraju osigurati da su svi zdravstveni radnici, svugdje, zaštićeni od COVID-a 19. Nakon što su rizikovali svoje živote tokom pandemije, vrijeme je da im se da prioritet za spasonosne vakcine. Moraju se poduzeti hitne mjere kako bi se prevladale velike globalne nejednakosti u pristupu vakcinama, tako da je zdravstveni radnik u zajednici u Peruu zaštićen jednako kao i doktor u Velikoj Britaniji. "

Organizacije su analizirale dostupne podatke koje su objavile vlade, sindikati, mediji i organizacije civilnog društva iz više od 70 zemalja. Međutim, vrlo je vjerovatno da ove brojke ne oslikavaju stvarno stanje uzimanjući u obzir da mnoge vlade nisu sakupljale zvanične podatke ili su to učinile samo djelimično.

Poziv Nemačkoj da se oslobodi zaliha vakcina
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:05 0:00

Zamenareni i nezaštićeni

Rad u nezaštićenim uslovima i nedostatak profesionalne zaštitne opreme izazvao je velike probleme zdravstvenim radnicima širom svijeta tokom pandemije, naročito u njenoj prvoj fazi. Izvještaj koji je Amnesty International objavio u julu 2020. otkrio je nedostatke u adekvatnoj zaštitnoj opremi u gotovo svih 63 države koje su nadgledane.

Neke grupe su bile posebno zanemarene u državama koje uključuju Maleziju, Meksiko i Sjedinjene Države – čistači, pomoćno osoblje i socijalni radnici suočili su se s pritiskom kao što su otpuštanje i hapšenja nakon što su zahtijevali profesionalnu zaštitnu opremu i sigurne uslove za rad.

U značajnom broju zemalja zanemarivanje njegovatelja stalno je obilježje pandemije. Od COVID-a 19 u SAD-u do sada je umrlo najmanje 1.576 osoblja u staračkim domovima. U Velikoj Britaniji su 2020. umrla 494 socijalna radnika, a vladini podaci pokazuju da su oni koji rade u staračkim domovima i u zajednici imali više od tri puta veću vjerovatnoću da će umrijeti od COVID-a 19 nego generalno radno aktivna populacija.

Nedavni izvještaj UNICARE-a, sektora UNI globalnih sindikata, naglasio je kako osoblje socijalne zaštite koje radi na više lokacija istovremeno ili na privremenim ugovorima i u odjeljenjima koja imaju manje ljudi da rasporede po krevetu – imalo je više stope infekcije i smrtnosti.

“Ove su smrti stravične, katastrofalne i odražavaju samo djelić stvarne cijene pandemije za njegovatelje širom svijeta. Virus ne razlikuje hirurga od radnika u staračkim domovima ili pomoćnika u kućnoj njezi, pa taako bi trebalo biti i sa našim pristupom vakcinaciji, zaštitnoj opremi i sigurnosnim protokolima za njegovatelje koji su izloženi COVID-u 19”, rekla je Christy Hoffman, generalna sekretarka Globalnih sindikata.

"Naš odgovor na COVID-19 mora potaknuti temeljne promjene u njezi, inače će ponoviti nejednakosti zbog kojih je toliko života nepotrebno izloženo riziku."

Nejednaka raspodjela vakcina

Iako su visoko izloženi zdravstveni radnici prioritet za vakcinisanje u nacionalnim planovima raspodjele većine zemalja, globalne nejednakosti u pristupu vakcinama znače da niti jedan zdravstveni radnik nije primio vakcinu u više od 100 zemalja. Istovremeno, zdravstveni radnici u nekim zemljama koje su započele programe vakcinacije rizikuju da propuste određivanje prioriteta ili su prisiljeni da čekaju, bilo zbog nedostatka snabdjevanja, problema u provedbi ili nepotpunih definicija kako se određuje ko je zdravstveni radnik.

U Evropi su zdravstveni radnici uglavnom imali prioritet u nacionalnim planovima, iako su izazovi snabdjevanja usporili tempo distribucije. U nekim zemljama sindikati i poslodavci takođe su morali da se zalažu za to da se radnici u kućnoj njezi formalno definišu kao zdravstveni radnici kako bi ih mogli uključiti u grupe koje su proritetne za vakcinaciju.

U zemljama, među kojima su Brazil i Peru, u kojima je vakcinacija zdravstvenih radnika započela u januaru, odnosno februaru, organizacije zdravstvenih radnika izvijestile su da su u nekim okruženjima administrativno osoblje i uprava vakcinisani prije osoblja na prvim linijama. U Peruu nekim bolničkim čistačima i sanitarnom osoblju takođe nisu dostavljene vakcine, unatoč tome što su bili izloženi virusu.

U Južnoj Africi, gdje je 2020. umrlo preko 492 zdravstvenih radnika, vlada je nedavno počela sa vakcinacijom nekih zdravstvenih radnika u sklopu eksperimentalnog vakcinisanja Johnson i Johnson vakcinom, a više zaliha će dobiti u narednim mjesecima, iako su početni planovi bili sputani suspenzijom uporabe vakcine Oxford/AstraZeneca.

U februaru je Demokratska sestrinska organizacija Južne Afrike (DENOSA) pozvala vladu da osigura da seoske medicinske sestre budu uključene administriranje vakcina, nakon što su prošle kroz iskustvo zanemarivanja u obezbjeđivanju zaštitnom opremom.

Nužno je da vlade daju prednost svim zdravstvenim radnicima na prvoj liniji u svojim planovima za vakcinacije.

Kao potporu kampanji Narodne vakcinacije, iz Amnesty International (AI), Međunarodnih javnih službi (PSI) i UNI globalne unije sindikata takođe pozivaju vlade da poduzmu hitne mjere za poticanje dostava za globalnu vakcinaciju tako što će investirati u proizvodne kapacitete i osiguravanjem da proizvođači vakcina dijele svoje tehnologije i znanje, kako bi se osiguralo da svi imaju priliku za vakcinaciju.

“Sve vlade moraju biti u mogućnosti nabaviti i primijeniti vakcine protiv COVID-a 19 za nas i naše zajednice što je prije moguće. Zdravstveni radnici uistinu će biti sigurni samo kad svi budu sigurni“, rekla je Rosa Pavanelli, generalna sekretarka Međunarodnih javnih službi.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG