Zbog nastojanja američkih vlasti da spriječi svoje gradjane da prometom preko stranih računa vrše utaju poreza, uslijed čega SAD, navodno, gube oko sto milijardi dolara godišnje crnogorske banke će, poput evropskih, morati da dostavljaju lične podatke gradjana, odnosno, pravnih lica američkim poreskim organima. Da li to znači nove procedure kroz koje će morati da prolaze građani Crne Gore i da li se kosi sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka?
Iz Ministarstva finansija nam je saopšteno da je Vlada Crne Gore, juna prošle godine, potpisala tekst sporazuma o unapredjenju ispunjavanja poreskih obaveza na međunarodnom nivou i sprovedjenju tzv. FATCA propisa koji je, potom, upućen Sjedinjenim Američkim Državama na potpisivanje. Novi rok za potpisivanje ovog sporazuma je kraj ove godine, a nakon toga slijedi njegova ratifikacija na obje strane.
Prema ovom sporazumu, građani Crne Gore će ubuduće morati da bankama ako žele da otvore račun ili već imaju postojeći da dokazuju da nijesu državljani SAD, dok će američkim poreskim organima biti omogućen uvid u njihove finansijske tokove.
"Svrha ovog propisa je razmjena informacija o bankarskim računima i transferu sredstava lica iz SAD u Crnoj Gori koja bi se vršila izmedju domaćeg nadležnog organa i Uprave javnih prihoda SAD. Primjena navedenog sporazuma podrazumijeva automatsku razmjenu informacija između nadležnih institucija uz uslov povjerljivosti i ograničenosti istih. Primjenom ovog sporazuma neće se uspostaviti nikakve nove obaveze za korisnike računa, već će se otvaranje računa kod poslovnih banaka i dalje sprovoditi saglasno propisima Centralne banke Crne Gore uz dokumentaciju koju je rezidentno, odnosno, nerezidentno lice dužno da dostavi uz zahtjev za otvaranje računa“, navodi portparolka Ministarstva finansija Nađa Radulović.
Ona kaže da se Vlada opredijelila za potpisivanje ovog bilateralnog sporazuma nakon obraćanja nekoliko domaćih finansijskih institucija sa zahtjevom za pristupanje ovom sporazumu jer bi neuskladjenost poslovanja sa FATCA propisom izložilo domaće banke i druge finansijske institucije reputacionom i finansijskom riziku, uz mogućnost ograničavanja, otežavanja ili čak prekida poslovnih odnosa što u prevodu znači da bi bile izložene sumnjama da klijentima omogućavaju sakrivanje novca radi izbjegavanja poreza u matičnoj državi.
Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Mirko Radonjić kaže da je to praksa koju su prihvatile i zemlje Evropske Unije.
„Banke će se prilagoditi svim zahtjevima. Poznato je da je 80 posto banaka koje posluju u Crnoj Gori iz EU kao i da su zemlje EU već prihvatile taj sporazum, pa ne bi trebalo da bude bilo kakvih problema“, ocjenjuje Radonjić.
Podaci koji, pored ostalog, obuhvataju državljanstvo ili rezidentnost vlasnika računa, adresu prebivališta i telefonski broj, a kojima se zadire u privatnost gradjana, već postoje u evidenciji finansijske institucije, oni će bez saglasnosti klijenata biti dostavljeni Poreskoj upravi SAD.
S obzirom da će lični podaci građana biti predmet razmjene institucija i to na međunarodnom nivou, postavlja se pitanje – da li je to u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.
Član savjeta Agencije Radenko Lacmanović kaže da je za ustupanje takvih podataka obavezna saglasnost klijenta banke koju on ne mora dati. Međutim, po svemu sudeći, vrlo je vjerovatno da će ipak morati.
„U Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti se, između ostalog, navodi da se podaci moraju obradjivati na pošten i zakonit način i ne u većem obimu nego što je potrebno da bi se ostvarila svrha za koju su namijenjeni. Ovo 'moraju na pošten način' se može različito tumačiti. Po nama, pošten način je samo onaj koji nije iznudjen ili koji fizičko lice ne dovodi u situaciju u kojoj nema izbora. Naše banke često dovode građane u situaciju u kojoj nema izbor. To bi moglo značiti da ukoliko određeno lice ne da saglasnost neće moći da će mu se uskratiti mogućnost da bude klijent banke“, komentariše Radenko Lacmanović.
