Dostupni linkovi

Ambasador Švedske za RSE: Vraćanje viza za Balkan za sada u domenu teorije


Krister Asp, švedski ambasador u Srbiji
Krister Asp, švedski ambasador u Srbiji
Vraćanje šengenskih viza za Srbiju i druge zemlje zapadnog Balkana u ovom trenutku predstavlja samo teoretsku mogućnost, i Švedska nije pokrenula bilo kakvu inicijativu da se to učini, izjavio je za RSE Krister Asp, ambasador Švedske u Beogradu.

On je rekao da informacija koju su objavili mediji u Srbiji, o navodnom zahtevu Švedske da se ponovo uvedu vize za putovanja u zemlje Evropske unije, nije tačna i da se verovatno radi o nesporazumu.

„Švedska podržava uvođenje evropskog mehanizma za suspenziju bezviznog režima u postojeći set propisa, ali to ne znači da automatski želimo da se ta kaluzula koristi. Ona bi se primenjivala samo u posebnim slučajevima. U Švedskoj postoji veliki problem sa tražiocima azila iz Srbije i celog regiona. Od kada je uveden bezvizni režim imali smo više od 20.000 zahteva iz zemalja zapadnog Balkana. Ali u ovom momentu Švedska nije zahtevala da se suspenduje bezvizni režim za Srbiju ili bilo koju drugu zemlju regiona.“

Krister Asp kaže da švedske vlasti kontinuirano prate situaciju u toj zemlji i razmatraju kako da ubrzaju odlučivanje o zahtevima za azil. On ističe da je Švedska zadovoljna saradnjom sa nadležnima u Beogradu u rešavanju ovog problema i dodaje da je od 6.500 tražilaca azila iz Srbije u 2010. godini njihov broj danas opao na oko 2.700 ali da je i to preveliko opterećenje za tu državu Evropske unije.

„Ukoliko se nastavi veliki priliv državljana Srbije i ostalih zemalja regiona koji traže azil postoji teoretska mogućnost da EU ponovo uvede šengenske vize. Za to postoji teoretska mogućnost, kada se uvede klauzula o suspenziji bezviznog režima. To nije laka odluka i svi mi, a pogotovu mi u Švedskoj, svesni smo političkog značaja bezviznog režima. Mi ne želimo da vratimo vize jer zašto bismo kaznili one koji bezvizni režim koriste na legalan način zbog manjine koja ga zloupotrebljava. Dakle, u ovom trenutku suspenzija je samo teoretska mogućnost i moramo zajedno da se koncentrišemo na pronalaženje načina za rešenje ovog problema.“

Granična policija u EU
Granična policija u EU
Prema rečima Kristera Aspa, Švedska zajedno sa Srbijom i zemljama regiona radi na boljem informisanju građana o pravilima i pravima u zemljama EU, a najvažnija informacija koju treba da znaju je da državljani zemalja zapadnog Balkana ne mogu da dobiju politički azil jer niko ko iz njih dolazi na to nema pravo. Asp kaže da je Švedska donela i nove mere za tražioce azila.

„Skratili smo proceduru za procesuiranje aplikacija. To sada traje otprilike oko 20 dana. A kada je reč o navodno velikim socijalnim davanjima koja dobijaju podnosioci zahteva moram reći da se tu već radi o nekoj vrsti mita koji je daleko od istine. Sve što će podnosilac zahteva primiti u Švedskoj je krov nad glavom i hranu tokom perioda odlučivanja o aplikaciji. Ne postoje nikakve finansijske beneficije, a svi oni koji misle drugačije nisu u pravu. U svakom slučaju, procedura je sada mnogo kraća nego što je bila u decembru 2009. kada su ukinute vize ili u 2010-oj. Važno je da ljudi iz Srbije i drugih zemalja zapadnog Balkana shvate da im ne možemo odobriti politički azil, jer najveći broj njih dolazi u Švedsku iz ekonomskih i socijalnih razloga, i da će automatski biti poslati tamo odakle su došli. I treba da znaju da će im nakon što im je odbijen zahtev za azil ponovni ulazak u zemlje šengena biti zabranjen u periodu od jedne do pet godina.“

Krister Asp kaže da je saradnja Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije sa švedskim vlastima vrlo dobra, i da preveliki priliv azilanata ipak nije pitanje koje bi moglo da ugrozi evrointegracije Srbije.

„Te stvari nisu povezane. Bezvizni režim je naravno vrlo važan u procesu evropskih integracija, mi smo ponosni što su vize ukinute tokom švedskog predsedavanja EU 2009, i on približava Srbiju ne samo Švedskoj nego i EU. Situacija sa tražiocima azila treba da se rešava nezavisno od mogućeg dobijanja datuma za početak pregovora o članstvu Srbije u EU. Moramo da nadjemo rešenje za taj problem i želimo da radimo na kratkoročnim merama zajedno sa ostalim državama kojih se to pitanje tiče. A kada su u pitanju dugoročne mere, one podrazumevaju napore da se poboljša socijalni položaj ljudi koji odlaze da traže azil. One se moraju stalno preduzimati jer je to proces koji zahteva kontinuitet.“
XS
SM
MD
LG