Dostupni linkovi

Alternativni izvještaj o (ne)napretku BiH u procesu evropskih integracija


Ilustrativna fotografija

Ocjene Alternativnog izvještaja o napretku BiH u procesu evropskih integracija fokusiraju se prvenstveno na oblast ljudskih prava, funkcionisanje države, pravosuđe i korupciju, tj. na političke kriterije EU integracija.

Saša Gavrić, Sarajevski otvoreni centar:

„Izvještaj koji Evropska unija objavljuje svake godine u oktobru jeste jedna vrsta političkog kompromisa kojeg EU pravi sa Bosnom i Hercegovinom. Jedan od razloga što oni to rade možda jeste činjenica da je Evropska unija dio ovog sistema, Evropska unija je odgovorna za kreiranje ove države '95. godine i za kreiranje političkog sistema od '95. godine. Krenuli smo od te početne premise i odlučili da napravimo Alternativni izvještaj o napretku, gdje ćemo prezentirati, u ime organizacija civilnog društva, trenutno stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Osnovni zaključak je da u proteklih ne samo godinu dana, na koliko se osvrće Izvještaj, već u protekle četiri godine, nije postignut nikakav napredak kada govorimo o EU integracijama i kada govorimo specifično o pitanjima ljudskih prava i vladavine prava unutar EU integracija. Naše institucije su u potpunosti zakazale u mnogim oblastima, što se može vidjeti iz činjenice da su u protekle četiri godine sve države Zapadnog Balkana imale neku formu napretka kada govorimo o tim procesima, pojedinim stepenima integracija, osim Bosne i Hercegovine, koja u potpunosti stagnira, a najviše u zadnje četiri godine.

Zadnju godinu dana obilježila su pitanja poplava, pitanja popisa stanovništva na jesen 2013. godine, i pitanja protesta. U sva tri slučaja ljudska prava su izrazito ugrožena. Kada govorimo o popisu, došlo je bezbroj neregularnosti u samom popisu i upitna je sama regularnost popisa. Kada govorimo o protestima, došlo je do kršenja prava ljudi koji su bili privedeni, došlo je do zlostavljanja u policijskim stanicama, došlo je do ucjenjivanja onih koji su se okupljali na protestima, i pravo na javno okupljanje na neki način je bilo ugroženo u mnogim gradovima, ponajviše u onim manjim. Pitanje poplava je katastrofalno pitanje, ne samo na socijalno-ekonomskoj osnovi, nego se to preslikava na pitanja koja se vežu za prava manjina. Romske zajednice u poplavljenim područjima ostale su bez nekih osnovnih uslova za život. Ne govorimo više o onim pravima na obrazovanje, zapošljavanje; oni su ostali bez osnovnih uslova za život. Jako je zabrinjavajuće na koji način su se institucije odnosile prema njima. Zabilježen je veliki broj slučajeva diskriminacije, da naprosto ni humanitarna pomoć nije došla uopšte do tih skupina.“, kaže Gavrić.

Brojne su prepreke koje dijele Bosnu i Hercegovinu od kandidatskog statusa, navodi Damir Banović iz Centra za političke studije:

„Kad govorimo o problemima u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine, trenutno je najveći problem blokada dobijanja kandidatskog statusa. Jedan od političkih kriterija koji Bosna i Hercegovina treba da ispuni jeste ispunjavanje odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić-Finci', kojom bi se konačno ukinula etnička diskriminacija u Bosni i Hercegovini. Drugi od političkih uslova jeste usvajanje mehanizma koordinacije. To je jedan od bitnijih političkih uvjeta koji do dana današnjeg nije ispunjen, i kao takav predstavlja jednu od osnovnih prepreka da bi Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status. Kada govorim o nekim drugim oblastima, Bosna i Hercegovina je u vrhu zemalja sa visokim nivoom korupcije, nepoštivanja ljudskih prava nacionalnih manjina, posebno s aspektom na romsku populaciju. Kad govorimo o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju, različit je način postupanja prema osobama u potrebi u Federaciji BiH, zato što imamo različite sisteme zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite u kantonima. To su generalno problemi koji i dalje priječe Bosnu i Hercegovinu u procesu EU integracija.“, smatra Banović.

O tome šta bi bilo rješenje, jer analiza situacije u BiH se ponavlja i dobro je poznata, Banović kaže:

„Jedan od recepata jeste da, s jedne strane, bh. političari konačno prihvate odgovornost za proces evropskih integracija i konačno počnu raditi svoj posao, a s druge strane, veliki je problem što i Evropska unija smanjuje te kriterije, ne postavlja kriterije koji se trebaju ispuniti pred Bosnu i Hercegovinu na način kako je to postupala prema drugim zemljama, na primjer prema Hrvatskoj, prema Rumuniji, Bugarskoj. Znači, jedan je veliki stepen neodgovornosti i Evropske unije, koja pregovara umjesto da postavlja političke kriterije koji se trebaju ispuniti. I onda to naši političari iskorištavaju i postavljaju neke druge uslove koji blokiraju taj čitav proces. Sam taj proces znači povećani nivo odgovornosti, ozbiljan rad na borbi protiv korupcije i generalno, vladavine prava i funkcionisanja pravne države.“, dodaje Banović.


Fedra Idžaković, iz udruženja "Prava za sve", izdvaja osnovne probleme u oblasti ljudskih prava, uz odgovor na pitanje koliko je Bosna i Hercegovina danas daleko od Unije.

„Generalni je utisak da smo još jako daleko. Mi možemo sami prema sebi da izmjerimo koliko smo daleko od Evropske unije, naročito u oblasti ljudskih prava. Da uzmemo bilo koju od oblasti – siromaštvo, na primjer - Bosna i Hercegovina, prema nekom istraživanju, koristi gotovo četiri posto svog bruto nacionalnog proizvoda na smanjivanje siromaštva, a istovremeno se siromaštvo smanjuje samo za jedan i nešto posto, što govori o tome da ulažemo sredstva u smanjivanje siromaštva, ali to nema stvarnog efekta u našim životima. Mora se priznati da su efekti poplava gotovo pa zaboravljeni. Govorimo o nekom prosjeku od četiri milijarde šteta, ali ja bih govorila o ljudima. Podsjetila bih ponovo da su poplave pogodile najsiromašnije, najugroženije, i da se čini da nema neke velike, jedinstvene aktivnosti usmjerene na podršku i pomoć ugroženima. Govorila bih i o marginalizovanim grupama, kao što su osobe s invaliditetom. One se i dalje suočavaju s ogromnim problemima u zapošljavanju. Naši podaci govore o tome da, ako imate neku osobu s invaliditetom u porodici, vaša porodica će biti siromašnija od drugih. Isto tako je s Romima, ništa novo neću reći. Samo jedan do tri posto ljudi romske manjine je zaposleno u javnim i državnim institucijama. Oba entiteta i država uložili su sredstva za poboljšanje položaja Roma, međutim, istovremeno podaci institucije ombudsmena u prošloj godini govore da je gotovo jedna trećina romske djece, zbog migracije, napustila svoje školovanje. Tako u gotovo svakoj od ovih oblasti ljudskih prava o kojima govorim, suočavamo se, ako ne sa nazatkom, onda sa stagnacijom. Kada govorimo o problemu diskriminacije, to je nešto što nas sve dotiče, možemo reći da je gotovo svaki čovjek u Bosni i Hercegovini dotaknut tim problemom. Mnogi od nas su se suočili s problemom mobinga, uznemiravanja, nemogućnosti nalaženja posla zbog političke pripadnosti, zbog nacionalne pripadnosti, itd. Vrlo često govorimo o svojim pripadnostima, a ne o stručnosti, znanju, mogućnostima da nešto radimo.“, zaključuje Fedra Idžaković.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG