Tokom posjete Sarajevu povodom ceremonije imenovanja novog poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, iranski ajatolah Alireza A’rafi poručio je europskim zemljama da ne slijede politiku Sjedinjenih Američkih Država i Izraela prema Iranu, uz poruku da "ne priznaje ni ne poznaje nikakve crvene linije u samoodbrani".
U intervjuu za bosanskohercegovački medij Klix.ba ajatolah je rekao i da Iran želi produbiti odnose s Bosnom i Hercegovinom, posebno u oblasti kulture, obrazovanja i umjetnosti.
Ali Afshari, iranski politički analitičar u Washingtonu, smatra da posjeta ajatolaha Sarajevu ima i širu političku dimenziju, posebno u kontekstu odnosa Teherana i Europe.
"Mislim da će Iran iskoristiti ovu priliku za jačanje odnosa s vlastima Bosne i Hercegovine i pokušati iskoristiti njihov utjecaj u upravljanju tenzijama između Irana i Evrope", kaže Afshari.
A'rafi je najviši iranski zvaničnik za kojeg se zna da je putovao u Evropu od početka sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom u februaru ove godine.
Iranski ajatolah, konzervativni vjerski autoritet i jedan od trojice članova Privremenog vijeća rukovodstva Islamske Republike, boravio je u Sarajevu 15. novembra gdje je prisustvovao ceremoniji na kojoj je Nedžad Grabus preuzeo dužnost reisul-uleme islamske zajednice u BiH (IZ).
A'rafi nije tek vjerski zvaničnik, već jedan od najutjecajnijih ljudi u iranskom vjersko-političkom establišmentu i bliski saveznik ubijenog vrhovnog vođe Alija Hameneija.
Univerzitet Al-Mustafa, na čijem je čelu A'rafi bio od 2008. do 2018. godine, pod američkim je sankcijama, dok on nije pojedinačno naveden ni na američkoj listi, ni na listama sankcioniranih osoba SAD-a, EU, Ujedinjenog Kraljevstva, UN-a i Kanade.
Iz Islamske zajednice u BiH za Radio Slobodna Evropa naveli su da su na ceremoniju pozvani vjerski predstavnici muslimanskih zemalja i organizacija, te da je Iran predstavljao ajatolah Alireza A'rafi, navodeći njegove ranije funkcije predsjednika vijeća vjerskih škola i rektora Univerziteta Mustafa u Komu.
Bivši ambasador BiH u Iranu Emir Hadžikadunić za RSE kaže da je A'rafi i ranije imao kontakte s predstavnicima Islamske zajednice u BiH, uključujući posjete delegacija toj zemlji, kroz saradnju na vjerskom i obrazovnom nivou.
"Mislim da je to čisto protokolarna stvar. On jeste adekvatna osoba za tu vrstu saradnje", smatra Hadžikadunić.
Nije javno poznato je li se A’rafi tokom boravka u BiH susretao s drugim vjerskim ili političkim zvaničnicima.
Odnos Islamske zajednice s iranskim zvaničnicima
Kontakti Islamske zajednice u BiH, Muslimani u BiH tradicionalno pripadaju sunitskoj grani islama, a većinu čine Bošnjaci, koji su prema popisu iz 2013. godine činili 50,11 posto stanovništva zemlje., s iranskim vjerskim institucijama šiitskog pravca ostvarivani su godinama kroz susrete, posjete te saradnju na obrazovnom i kulturnom nivou.
Tako je delegacija koju je u junu 2015. godine predvodio tadašnji reisul-ulema Husein Kavazović tokom posjete Iranu razgovarala i s Alirezom A'rafijem, koji je tada bio na čelu Univerziteta Al-Mustafa.
Tokom iste posjete, Kavazović je iranske domaćine upoznao s vjerskom tradicijom muslimana u BiH, koja se temelji na hanefijskom mezhebu i maturidijskom akaidu.
Upozorio je i na djelovanje grupa koje su, kako je navedeno u saopćenju Islamske zajednice, dolazile izvan BiH i javno nastupale u ime šiija, a čiji su istupi izazivali reakcije domaće uleme i muslimana.
Iranski predstavnici su, prema istom saopćenju, izrazili podršku očuvanju jedinstva muslimana u BiH na tim vjerskim temeljima.
Kontakti su nastavljeni i narednih godina. U junu 2024. godine Kavazović je primio direktora iranske Organizacije za islamsku kulturu i komunikacije Mohammada Mahdija Imanipoura, s kojim je razgovarao o međunarodnoj konferenciji o islamskom misticizmu, organiziranoj u Sarajevu uz učešće iranskih institucija.
U periodu pojačanih tenzija na Bliskom Istoku, Islamska zajednica pozvala je na prekid rata i povratak diplomatiji nakon američkih i izraelskih napada na Iran, navodeći da su narod Irana i civili u drugim pogođenim zemljama u molitvama bosanskih muslimana.
U martu 2026. godine iranski ambasador Abuzar Ebrahimi Torkaman posjetio je Kavazovića i informirao ga o situaciji u Iranu.
U aprilu iste godine Islamska zajednica saopćila je da neće organizirati tevhid i hatmu povodom četrdesetnice smrti Alija Hameneija, ni u Carevoj džamiji u Sarajevu ni u drugim džamijama.
Afshari ocjenjuje da BiH za Iran može predstavljati most prema europskim državama, ali upozorava da se ideološki pristup iranskih vlasti ne podudara nužno s pogledima muslimana u BiH.
"Ipak, Bosna i Hercegovina je jedna od najvažnijih zemalja za Iran kada je riječ o održavanju veza s Evropom", kaže Afshari.
Ko je Alireza A’rafi?
Kada je ajatolah Hamenei ubijen u zajedničkim američko-izraelskim napadima februara 2026. godine, Alireza A'rafi (67) je stupio na novu dužnost, najvišu u dosadašnjoj njegovoj karijeri. Imenovan je u Privremeno vijeće rukovodstva Islamske Republike.
Od 2019. godine A'rafi je član Vijeća čuvara ustava, u koje ga je imenovao Hamenei kao jednog od islamskih pravnika. To imenovanje bilo je još jedan pokazatelj povjerenja koje je vrhovni vođa imao u njega.
Njegovo vjersko-političko zaleđe je vrlo snažno. A’rafijev otac, Mohammad-Ebrahim A'rafi, bio je vjerski autoritet i pristalica Ruhollaha Homeinija, osnivača Islamske Republike, piše Radio Farda, iranski servis RSE.
Spada u krug onih koji su brojne funkcije stekli tokom vladavine Alija Hameneija. Godine 2002. Hamenei ga je imenovao za direktora Svjetskog centra za islamske nauke, vezujući tako njegovu karijeru posebno za djelovanje na polju obrazovanja koje je u Islamskoj Republici čvrsto povezano s religijom.
Šest godina kasnije, nakon osnivanja institucije pod nazivom Međunarodni univerzitet Al-Mustafa, čije su aktivnosti uglavnom bile usmjerene na obrazovanje stranih polaznika vjerskih škola, A'rafi je postao njen direktor.
Prema izvještajima, oko 80 vjerskih centara u različitim zemljama bilo je pod okriljem ili podrškom ove institucije, koja je okupljala polaznike iz 130 država.
Od 2020. godine Univerzitet Al-Mustafa pod američkim je sankcijama zbog, kako je navelo američko Ministarstvo finansija, korištenja te institucije za regrutiranje stranih studenata za obavještajne aktivnosti Kuds snaga Iranske revolucionarne garde i pripadnika milicija koje su se borile u Siriji.
Kanada je Univerzitet također uvrstila na listu sankcionisanih entiteta, navodeći njegovu ulogu u regrutiranju stranih pripadnika paravojnih formacija.
Među tim formacijama bile su šiitske brigade Fatemiyoun i Zainabiyoun, koje je podržavao Iran i koje su se u Siriji borile na strani snaga tadašnjeg predsjednika Bashara al-Assada.
A'rafi je tokom rata izjavio: "Veliki broj boraca iz brigada Fatemiyoun i Zainabiyoun diplomci su naše institucije. Mnogi od njih su poginuli ili ranjeni, a veliki broj njih i dalje se nalazi na ratištu."
Hamenei ga je 2011. godine imenovao za člana Visokog vijeća za kulturnu revoluciju, tijela koje učestvuje u oblikovanju kulturne i obrazovne politike Irana. Pet godina kasnije postavio ga je na čelo sistema vjerskih škola u zemlji.
Odnosi BiH i Irana
Iako je ajatolah u intervjuu za bh. medij govorio o spremnosti Irana da razvija odnose s BiH "na svim poljima", suradnja dvije zemlje u stvarnosti je ograničena.
Nakon poslijeratnog pritiska Sjedinjenih Američkih Država na vlasti u Sarajevu da se prekine snažniji politički utjecaj Irana, odnosi s Teheranom uglavnom su se sveli na djelovanje kulturnih centara, naučnu suradnju i rijetke političke posjete, pisao je ranije Radio Slobodna Evropa.
Među primjerima je Institut Ibn Sina, osnovan 1996. godine, koji je objavljivao djela iranskih vjerskih i političkih autora na jezicima regiona.
Ipak, prema analizi istraživača Dimitara Becheva i Ahmeta Erdija Öztürka iz 2022. godine, te veze nisu prerasle u značajniji politički utjecaj Irana u BiH.
Bosna i Hercegovina i Iran imaju šest bilateralnih sporazuma o suradnji u oblastima trgovine, kulture, nauke i investicija.
Ali u posljednjih pet godina BiH je u Iran izvezla robu vrijednu oko 4,4 miliona eura, dok je uvoz iznosio oko 21 milion eura.
"Ako analizirate diplomatske odnose jedne države s drugom, gledate ekonomsku razmjenu, posjete na visokom ili najvišem nivou, turističke posjete i izdate vize. Ako uzmemo sve te mjerljive parametre, odnosi Bosne i Hercegovine i Islamske Republike Iran su skoro pa nepostojeći", kaže Hadžikadunić za RSE.