Vijeće EU za opšte poslove, u Luksembugu je u utorak usvojilo Odluku o aktiviranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom, koji je potpisan prije sedam godina. Nakon objave u službenom glasniku, očekuje se da će Sporazum stupiti na snagu 1. juna Konačno, BiH je pokrenuta s mrtve tačke u procesu integrisanja, na kojoj se nalazi od 2003, kada je dobila status potencijalnog kandidata za članstvo.
BiH je dobila novu šansu da se vrati na put evropskih integracija, sa kojeg je samu sebe, davno isključila. Stoga je vijest dočekana kao prva pozitivna u dugom nizu tapkanja u mjestu, stagnacije, i preuzetih, a neispunjenih obaveza.
Mladen Ivanić, predsjedavajući bh. Predsjedništva: „Ovo je prvi pozitivni iskorak i to je politički jako bitno“.
Dragan Čović, član Predsjedništva BiH: „Ja sam uvjeren da su nam ponovno otvorena vrata Evropske unije i da dalje isključivo od nas ovisi kako ćemo tu poruku deblokade Sporazuma shvatiti.“
Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske integracije: „Sporazum i njegovo stupanje na snagu će značiti mnogo u popravljanju imidža zemlje.“
Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH: „Od danas Bosna i Hercegovina praktično ima status pridruženog člana Evropske unije i status potencijalnog kandidata. Ali,to znači da je najveći posao pred nama.“
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, postepeno se uspostavlja slobodna trgovina između EU i BiH. Takođe se utvrđuju zajednički politički i ekonomski ciljevi te podstiče regionalna saradnja. Jamila Milović - Halilović iz Ureda specijalnog predstavnika EU i Delegacije EU u BiH, posebno naglašava:
„Obim obaveza će se značajno povećati. Dok je Privremeni sporazum bio usmjeren na omogućavanje slobodnog protoka roba, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju će zahtjevati prijenos i provedbu cjelokupne pravne stečevine EU, koja je nastajala tokom proteklih više od šest decenija. Ovaj slobodan protok roba između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, koji SSP uspostavlja, podrazumijeva pristup unutarnjem tržištu Evropske unije sa oko 500 miliona potrošača, kao i učešće na tenderima kod procedura javnih nabavki.“
Tokom zajedničkog sastanka predsjednika vlada šest zemalja Zapadnog Balkana u utorak u Briselu, o unapređenju regionalne saradnje, dobrosusjedskih odnosa i evropskih integracija, komesar za susjedstvo i proširenje EU, Johannes Hahn je čestitao BiH na deblokadi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, naglašavajući posebno značaj ekonomskih reformi, koje je zemlja dužna provesti. On je takođe naglasio da aktiviranje Sporazuma, odnosno njegovo stupanje na snagu znači nove daleko kvalitetnije odnose između BiH i EU. Istakao je da, u odnosu na prethodni period, iz BiH konačno stižu pozitivne vijesti.
Predsjedavajući Vijeća miinstara BiH, Denis Zvizdić, kao jedan od učesnika ovog skupa je rekao da pred BiH stoje značajni poslovi na stabilizaciji prilika u zemlji i vladavini prava te da Vijeće ministara ima razrađen dinamički plan kako bi se došlo do nacionalnog programa ekonomskih reformi koji će se raditi sa svim nivoima vlasti u BiH. “Posebno sam zadovoljan odlukom Vijeća za opšte poslove EU koje je aktiviralo SSP a to znači nove odnose između BiH i EU i veći stepen regionalne saradnje sa susjedima ali i sa EU. Cilj je povezivanje BiH, uključujući transportnu mrežu, a naš ključni prioritet je auto put 5C”, rekao je Zvizdić
Predsjednici vlada šest zemalja Zapadnog Balkana usvojili su Zajedničku izjavu koja ozvaničava napore za transportnim i drugim povezivanjem u regiji.
U tesktu se naglašava potreba poboljšanja regionalne saradnje i ekonomske stabilnosti, što je jedan od instrumenata za usaglašavanje sa evropskim standardima i ispunjavanje kriterija za pristup u EU.
Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske integracije pojašnjava:
„Što se tiče proceduralnih uslova, to znamo kako bi trebalo biti. Kad Sporazum stupi na snagu potrebno je definisati i provesti ekonomske reforme, što je najvećim dijelom sadržano u Sporazumu za rast i zapošljavanje. Zatim, kada BiH pokaže napore i posvećenost u ispunjavanju ekonomskih reformi – ta se definicija koristi - i kad se dogovori mehanizam koordinacije, onda ćemo dobiti zeleno svjetlo da podnesemo aplikaciju za članstvo.“
Na to upozorava i Andrej Plenković, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta: „Poruka za BiH je da treba prionuti gospodarskim i socijalnim reformam, kao i utvrđivanju učinkovitog mehanizma koordinacije eurposkih poslova među različiim razinama vlasti. To je za nas najvažnije.“
Igor Gaon, ambasador BiH pri Vijeću Evrope kada je ona 2002. primljena u članstvo ove institucije kaže, da su tada otvorene mogućnosti koje nisu iskorištene. To bi trebao biti nauk i kod aktiviranja SSP-a.
„Aktiviranje SSP-a je veliki korak, koji moramo iskoristiti. Vijest je odlična, jer se BiH vraća na evropski put. Ali, sada je najvažnije da imamo snage da se zadržimo na tom putu i da konačno iskoristimo priliku koja nam je data. Mi smo ušli u Vijeće Evrope, i to je bila prilika koja nam je data. Djelimično smo je iskoristili, djelimično nismo, ali sad, ako opet ne zasučemo rukave, mi ćemo biti na stand-by. Da skratim, sve je do nas. Do nas je bilo i ono da li ćemo ući u Vijeće Evrope ili ne. I ne zaboravite: Bosna i Hercegovina je jedva izbjegla situaciju da bude prva zemlja koja će biti isključena iz Vijeća Evrope,“ kaže Gaon.
Razlog zbog kojeg je članstvo u Vijeću Evrope bilo upitno za BiH je neispunjavanje presude Sejdić - Finci. Ovaj uslov ostaje i dalje aktuelan, samo je promijenjen red prioriteta. Prvo ekonomske i socijalne reforme, pa zatim političke, odnosno izmjene Ustava.
