Dostupni linkovi

Aktivistkinja Aida Ćorović dobila poziv da ide u zatvor zbog gađanja murala Ratku Mladiću

Aida Ćorović tokom protesta na Platou Milana Mladenovića u centru Beograda zbog novog grafita koji slavi osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića (25.11.2021.)
Aida Ćorović tokom protesta na Platou Milana Mladenovića u centru Beograda zbog novog grafita koji slavi osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića (25.11.2021.)

Mirovna aktivistkinja Aida Ćorović dobila je u četvrtak poziv da se javi na izdržavanje zatvorske kazne pošto nije želela da plati novčanu kaznu izrečenu zbog toga što je jajima gađala mural osuđenika za ratne zločine Ratka Mladića.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ćorović je rekla da je dobila rok od osam dana da se javi u zatvor "Padinska skela" na izdržavanje zatvorske kazne od tri meseca.

Ćorović je sa aktivistkinjom Jelenom Jaćimović privedena nakon što je na Međunarodni dan borbe protiv fašizma bacila nekoliko jaja na mural osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Njegoševoj ulici u Beogradu.

Ona je 14. decembra dobila pravosnažnu presudu Prekršajnog apelacionog suda na kaznu od 100.000 dinara (oko 850 evra).

Ćorović za RSE kaže da ostaje pri tome da kaznu neće platiti. Dodaje da ovakvi postupci treba konstantno da održe "vidljivost teme".

"Ne želim od sebe da pravim žrtvu ali dugoročno gledano, jeste važno da se bavimo pitanjem zašto im je stalo da Ratko Mladić po svaku cenu bude heroj. Čovek koji je osuđen za najstrašniji ratni zločin od Drugog svetskog rata", kaže Ćorović.

Zločincima se dižu obilježja, protivnici u Srbiji i BiH plaćaju kazne
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:09:23 0:00

U presudi Prekršajnog apelacionog suda se navodi da je Ćorović prekršila Zakon o javnom redu i miru jer je "bacala jaja u pravcu stambene zgrade" i vređala policijske službenike prilikom vršenja dužnosti.

Ćorović kaže da se ne oseća krivom.

"Ja sam osuđena za jedan gest upozorenja da se ne sme slaviti ratni zločinac. To bi trebalo država da radi, da se suočava sa zločinima koji su počinjeni devedesetih godina, a ne da ih pravda i da se neprijateljima proglašavaju svi koji misle suprotno", istakla je Ćorović u ranijoj izjavi za RSE.

Danas dodaje i da bi, da je zaista napravila bilo kakav prekršaj, platila kaznu ali da to sada nije slučaj.

"Ovim gestom Jelena Jaćimović i ja branile smo zakone ove države, mi smo branile ustavni poredak ove države. Tog čoveka osudio je najvažniji međunarodni sud, mi doneli zakone, naša država izručila je Ratka Mladića. Ja upozoravam na to. I sad ja treba zbog svega treba da trpim konsekvence", objašnjava Ćorović.

Na pitanje da li će se za osam dana i prijaviti u zatvor, Ćorović za RSE kaže da ne beži od tog poziva ali da će iz privatnih razloga pokušati u sudu da odloži izdržavanje kazne.

Bivši komandant vojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen je u Hagu na doživotni zatvor zbog ratnih zločina i genocida u Srebrenici.

Uprkos presudama međunarodnih sudova, Srbija i njeni zvaničnici negiraju da se u Srebrenici 1995. godine dogodio genocid.

Mural, na kojem Mladić salutira prolaznicima, osvanuo je krajem jula 2021, mesec dana nakon presude u Hagu.

Svi pokušaji građana i aktivista da ga uklone nisu uspevali jer su ga nepoznati autori, za koje se sumnja da su deo desničarskih i navijačkih grupa, kroz svega nekoliko sati vraćali u prvobitno stanje.

Nakon što su ga aktivisti prekrečili u maju 2023, više nije "prepravljan".

'Ovo je mural': Umetnici protiv promovisanja Ratka Mladića

&quot;Omaž K. Maleviču i antimizerbalističkom avant-art intervencionizmu&quot; delo je koje potpisuju autori Rena Redle i Vladan Jeremić.<br />
<br />
Ovaj &quot;omaž&quot; nastao je kao odgovor na to što, kako se objašnjavaju, &quot;državni i paradržavni aparati Srbije čuvaju lik Ratka Mladića od ikonoklazma i restauriraju spomen-crtež&quot; koji mu je posvećen.<br />
<br />
Samo delo reprodukuje delimično i izgled murala Ratku Mladuću, oslikanom 2021. godine na jednoj od zgrada u Beogradu.&nbsp;<br />
&nbsp;
1/10 "Omaž K. Maleviču i antimizerbalističkom avant-art intervencionizmu" delo je koje potpisuju autori Rena Redle i Vladan Jeremić.

Ovaj "omaž" nastao je kao odgovor na to što, kako se objašnjavaju, "državni i paradržavni aparati Srbije čuvaju lik Ratka Mladića od ikonoklazma i restauriraju spomen-crtež" koji mu je posvećen.

Samo delo reprodukuje delimično i izgled murala Ratku Mladuću, oslikanom 2021. godine na jednoj od zgrada u Beogradu. 
 
&quot;Pomoć u ishrani vojske&quot;, crtež Vladimira Miladinovića koji se bavi arhivskom građom vezanom za ratove u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina. U radu se fokusira na zapise koji su se povukli iz sećanja ili su aktivno isključeni iz dominantnih narativa.<br />
<br />
Crtež je detaljna reprodukcija arhivskog artefakta u tuš-ispiranju. Predstavlja pismo tada generala-pukovnika Ratka Mladića upućenog tadašnjem Slobodanu Miloševiću predsedniku Srbije 17. decembra 1992. godine.<br />
<br />
Miladinović je autor izložbe predstavljene u Beogradu 2020, koja se sastoji od 400 crteža baziranih na ratnom dnevniku haškog osuđenika Ratka Mladića, odnosno dokumentu iz sudskog procesa koji je protiv njega vođen pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Hagu.<br />
&nbsp;
2/10 "Pomoć u ishrani vojske", crtež Vladimira Miladinovića koji se bavi arhivskom građom vezanom za ratove u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina. U radu se fokusira na zapise koji su se povukli iz sećanja ili su aktivno isključeni iz dominantnih narativa.

Crtež je detaljna reprodukcija arhivskog artefakta u tuš-ispiranju. Predstavlja pismo tada generala-pukovnika Ratka Mladića upućenog tadašnjem Slobodanu Miloševiću predsedniku Srbije 17. decembra 1992. godine.

Miladinović je autor izložbe predstavljene u Beogradu 2020, koja se sastoji od 400 crteža baziranih na ratnom dnevniku haškog osuđenika Ratka Mladića, odnosno dokumentu iz sudskog procesa koji je protiv njega vođen pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Hagu.
 
Posetioci izložbe mogu i sami &quot;umazati ruke&quot; i dati svoj doprinos izložbi. Ovo je rad umetnika koji se potpisuju inicijalima A.M. i B.D.<br />
&nbsp;
3/10 Posetioci izložbe mogu i sami "umazati ruke" i dati svoj doprinos izložbi. Ovo je rad umetnika koji se potpisuju inicijalima A.M. i B.D.
 
Beogradska izložba &quot;Ovo je mural&quot; je otvorena do 14. jula.
4/10 Beogradska izložba "Ovo je mural" je otvorena do 14. jula.
&quot;Minimalni konsenzus&quot; je rad Darije S. Radaković koji govori o društvenom problemu prihvatanja odgovornosti za rat.<br />
<br />
&quot;On direktno kritikuje i poziva na odgovornost srpsku stranu &ndash; što se odnosi kako na kritiku državne politike posle rata, tako i na društveno izbegavanje odgovornosti&quot;, kaže Radaković, o svom radu, a stoji brošuri povodom izložbe.<br />
<br />
Ovaj njen rad je bio i deo izložbe &quot;Umetnost anti-rata&quot; u Historijskom muzeju BiH 2021. godine. Međutim, sa istoimene izložbe u Beogradu 2022. je izostavljen, pa ga publika u Srbiji može videti tek sada u CZKD-u.<br />
&nbsp;
5/10 "Minimalni konsenzus" je rad Darije S. Radaković koji govori o društvenom problemu prihvatanja odgovornosti za rat.

"On direktno kritikuje i poziva na odgovornost srpsku stranu – što se odnosi kako na kritiku državne politike posle rata, tako i na društveno izbegavanje odgovornosti", kaže Radaković, o svom radu, a stoji brošuri povodom izložbe.

Ovaj njen rad je bio i deo izložbe "Umetnost anti-rata" u Historijskom muzeju BiH 2021. godine. Međutim, sa istoimene izložbe u Beogradu 2022. je izostavljen, pa ga publika u Srbiji može videti tek sada u CZKD-u.
 
&quot;Iza skele&quot;, rad Siniše Ilića, izrađen uz pomoć spreja i lepljive trake (na zidu desno).<br />
&nbsp;
6/10 "Iza skele", rad Siniše Ilića, izrađen uz pomoć spreja i lepljive trake (na zidu desno).
 
Detalji sa izložbe u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Birčaninovoj 21 u Beogradu.<br />
&nbsp;
7/10 Detalji sa izložbe u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Birčaninovoj 21 u Beogradu.
 
&quot;Sve pukotine, bušotine, krkelaže, rupe i fleke CZKD-a&quot;, je rad Darinke Pop-Mitić i prikazuje istoriju CKZD (izloženo desno).
8/10 "Sve pukotine, bušotine, krkelaže, rupe i fleke CZKD-a", je rad Darinke Pop-Mitić i prikazuje istoriju CKZD (izloženo desno).
Rad Marka Brogana &quot;Brda u mraku izgledaju ravno&quot; koji se odnosi na događaje od 10. do 14. jula 1995. godine u Srebrenici. Tada je 10.000 muškaraca i dečaka Bošnjaka pobeglo pešice u Tuzlu kroz šumu da se skloni od nadolazećih srpskih snaga. Oni koji su zarobljeni su ubijeni.<br />
&nbsp;
9/10 Rad Marka Brogana "Brda u mraku izgledaju ravno" koji se odnosi na događaje od 10. do 14. jula 1995. godine u Srebrenici. Tada je 10.000 muškaraca i dečaka Bošnjaka pobeglo pešice u Tuzlu kroz šumu da se skloni od nadolazećih srpskih snaga. Oni koji su zarobljeni su ubijeni.
 
&quot;Na ovoj slici ukazujem na činjenicu da masovne grobnice često mogu biti mesta ležerne šetnje tokom koje nismo svesni šta se nalazi ispod naših nogu&quot;, kaže umetnik Marko Brogan, navodi se u brošuri objavljenoj povodom izložbe.<br />
&nbsp;
10/10 "Na ovoj slici ukazujem na činjenicu da masovne grobnice često mogu biti mesta ležerne šetnje tokom koje nismo svesni šta se nalazi ispod naših nogu", kaže umetnik Marko Brogan, navodi se u brošuri objavljenoj povodom izložbe.
 
Prethodni slajd
Naredni slajd

XS
SM
MD
LG