Dostupni linkovi

Njemačka stoji iza BiH i njenog euroatlantskog puta, poručio Ahmetović


Izvjestitelj za zapadni Balkan u Parlamentu Njemačke Adis Ahmetović (lijevo) i ministar odbrane BiH Sifet Podžić, Sarajevo, 12. jula 2022
Izvjestitelj za zapadni Balkan u Parlamentu Njemačke Adis Ahmetović (lijevo) i ministar odbrane BiH Sifet Podžić, Sarajevo, 12. jula 2022

Njemačka stoji iza Bosne i Hercegovine i njenog euroatlantskog puta i učinit će sve da garantira sigurnost kako više ne bi bilo bojazni od bilo kakvog novog sukoba.

Izjavio je to u utorak 12. jula u Sarajevu izvjestitelj za zapadni Balkan u Parlamentu Njemačke Adis Ahmetović.

On se u okviru svoje višednevne posjete BiH susreo s ministrom odbrane BiH Sifetom Podžićem, a obojica su nakon sastanka podsjetili da će Njemačka nakon deset godina ponovo biti dio Misije EUFOR-a u BiH i poslati svojih 50 vojnika.

O odluci da se njemački vojnici pošalju u BiH glasalo je oko 80 posto zastupnika u Parlamentu, što pokazuje, smatra Ahmetović, da je Njemačka opredijeljena za prosperitetnu i stabilnu BiH.

Zbog straha od tenzija Njemačka šalje i vojsku u BiH

Bundestag je odobrio slanje 50 njemačkih vojnika koji će boraviti u sklopu mirovne operacije EUFOR Althea.

Njihov mandat će trajati dvanaest mjeseci, do 30. juna 2023. Oružane snage Njemačke (Bundeswehr) već su učestvovale u misiji EUFOR-a u od 2004. do 2012.

“Sada, deset godina kasnije, trenutna politička situacija u BiH zahtijeva da Njemačka ponovo učestvuje u EUFOR-u. Strahuje se od većih tenzija, posebno u pogledu izbora u BiH 2. oktobra 2022. Izbori su ključni za demokratsku budućnost u regionu.

Oružane snage Njemačke u BiH imaju misiju da podrže održavanje sigurnog okruženja i poštovanje Daytonskog sporazuma. Bitna njemačka komponenta EUFOR-a su dva tima za vezu i posmatranje (LOT timovi za vezu i posmatranje)”, navodi se u saopćenju.

Krajem godine Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija trebalo bi glasati o produženju te misije, a Rusija na tu odluku može uložiti veto.

"Sve to moguće je ukoliko postoji mir u BiH, a Bundestag je u usvajanjem Rezolucije o BiH dao do znanja da se niko ne treba bojati od konflikta i sukoba u BiH, jer NATO članice uključujući Njemačku stoje uz narod BiH", podvukao je on.

Ahmetović je rekao i da Njemačka ozbiljno doživljava riječi ambasadora Rusije u Bosni i Hercegovini koji je u martu izjavio da će ta zemlja reagovati u slučaju mogućeg ulaska BiH u NATO.

Ruski ambasador u BiH, Igor Kalabuhov je u intervjuu Televiziji Federacije BiH (FTV), objavljenom 15. marta, o mogućem ulasku BiH u NATO, naveo da je to "unutrašnja stvar svake države", ali da je druga stvar reakcija Rusije.

"Na primjeru Ukrajine smo pokazali šta očekujemo. Ako bude pretnja mi ćemo reagovati", rekao je tada Kalabuhov za FTV.

Ruski ambasador kaže da je Republika Srpska ključni partner Moskve
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

Ahmetović je ponovio "kako Evropljani žele da BiH bude demokratska, mirna i prosperitetna država u Evropskoj uniji".

"To samo može ako u BiH bude mir. Ne treba se niko bojati od konflikta, zato što NATO države stoje i Njemačka kao najjača ekonomska država u Evropi, za Bosnu i Hercegovinu i njen narod i za sve snage koje rade na njenom demokratskom putu", kazao je.

Podžić je istaknuo da je na sastanku razgovarano o mogućnostima produženja misije ukoliko Rusija povuče pravo veta na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija na produženje mandata misije EUFOR-a u novembru.

Njemački parlament (Bundestag) usvojio je 8. juna Rezoluciji o BiH u kojoj se poziva na uvođenje sankcija Evropske unije onima koji podrivaju zemlju.

U tom dokumentu se, među ostalim naglašava da su "akcije Milorada Dodika i Dragana Čovića osmišljene da unište BiH kao državu i dom raznolikog stanovništva".

"To je neprihvatljivo i zahtijeva odlučan, čvrst otpor Evropske unije, njezinih država članica i međunarodne zajednice", navodi se u Rezoluciji.

U rezoluciji se, također, ističe da "etničke podjele još uvijek oblikuju svakodnevni život, dominiraju politikom i blokiraju napredak i reformske procese" kao i da su "nacionalistička i huškačka retorika ponovno dio političkog diskursa".

XS
SM
MD
LG