Dostupni linkovi

Agrokor u krizi – Rusi kao izlaz?


Problemi Agrokora počeli su pred dva mjeseca kada je agencija Moody's smanjila kompaniji kreditni rejting

Sve je jasnije da se koncern Agrokor, odnosno njegov vlasnik Ivica Todorić suočio sa ozbiljnim problemima sa likvidnošću, otkako je pred dva mjeseca kreditna agencija Moody's snizila kreditni rejting Agrokora i zatvorila mu pristup financijskim tržištima.

Dvije ruske banke koje su plasirale 40 posto ukupnih Agrokorovih kredita potvrdile su da su u izravnom kontaktu s Agrokorom.

Problemi Agrokora počeli su pred dva mjeseca kada je agencija Moody's smanjila kompaniji kreditni rejting čime joj je zatvoren pristup financijskim tržištima, a iako krediti Agrokoru i obveznice dospijevaju tek za godinu, dvije ili tri, cijene Agrokorovih obveznica drastično su pale.

Reagirali su dobavljači, a ni država pred desetak dana nije željela Agrokoru odobriti kredit razvojne banke. Kreditne obveze Agrokora prema ruskim državnim Sberbank i VTB bank su čak nešto posljednjih mjeseci povećane pa sada iznose negdje 10-11 milijardi kuna (1,5 milijardi eura), što je gotovo pola od ukupno 25-26 milijardi kuna ukupnih kreditnih obveza Agrokora.

Rusi su pred mjesec dana preko svog veleposlanika u Hrvatskoj Anvara Azimova poručili da žele da se dug prema njima uredno vraća, a sada su se predstavnici Sberbank pojavili u Zagrebu i potvrdili da su u izravnom kontaktu sa Agrokorom.

„Najvjerojatnije se trenutno radi na tome da Rusi s novom kreditnom linijom preuzmu još neke obaveze Agrokora, refinanciraju možda unaprijed neke obaveze, čime bi postali još značajniji vjerovnici u Agrokoru i u stvari bi taj najvjerojatni dogovor u stvari značio da Ivica Todorić mora odustati od značajnog dijela vlasništva, a čak se povući i sa mjesta predsjednika Uprave Agrokora, ali to su za sada još špekulacije", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) novinar „Slobodne Dalmacije“ i „Jutarnjeg lista“ Frenki Laušić.

Vjeruje se da će razgovori do petka biti gotovi, da će se znati modus refinanciranja postojećih obaveza Agrokora, način kako riješiti obaveze prema dobavljačima koje su narasle na 16 milijardi kuna, i da će problem biti riješen na neki kontrolirani način, odnosno da dobavljači neće povući poteze koji bi doveli do blokade Agrokora i time više tvrtki doveli u neželjenu situaciju.

„Naime, neki izračuni pokazuju da bi - nazovimo to tako - nekontrolirani financijski raspad Agrokora mogao dovesti do 5-postotnog pada gospodarstva u Hrvatskoj, a to naravno nitko ne želi“, kaže Laušić.

Za sveučilišnog profesora i predsjednika Hrvatskog društva ekonomista Ljubu Jurčića ovaj je slučaj tipična geoekonomska priča u kojoj Rusija svoje političke ciljeve želi ostvariti ekonomskim sredstvima.

„Agrokor se sada – zbog svog značaja za hrvatsku ekonomiju – koristi kao sredstvo da se pokaže pozicija Hrvatske prema Rusiji i obrnuto“, kaže Jurčić za RSE.

Tvrtke iz sustava Agrokora vrlo su uspješne, međutim Jurčić ne misli da su one cilj ruskih akcija
Tvrtke iz sustava Agrokora vrlo su uspješne, međutim Jurčić ne misli da su one cilj ruskih akcija

„To je poruka Rusije Hrvatskoj da Rusija može biti bitna ili je bitna u razvoju hrvatskog poslovanja i gospodarstva i na taj način želi od Hrvatske izvući neku drugu koncesiju koja čak i ne treba biti javno spomenuta. Ja mislim da njih Agrokor kao Agrokor apsolutno ne zanima. Niti oni imaju takve kompanije koje mogu poslovati u Hrvatskoj na način kako posluje Agrokor ili neka od njegovih sastavnica – je li to Ledo, Konzum, Zvijezda itd. Ovdje se u 80 posto radi o tim geoekonomskim odnosima gdje se kroz ekonomske odnose Rusije i Hrvatske žele ostvariti neki politički ciljevi Rusije u Hrvatskoj“, dodaje.

Tvrtke iz sustava Agrokora vrlo su uspješne, međutim Jurčić ne misli da su one cilj ruskih akcija:

„Mislim da oni nisu zainteresirani – što se tiče poslovanja – za preuzimanje nijedne Agrokorove tvrtke, ali ako politički procijene da bi im to značilo puno snažnije učešće u hrvatskoj ekonomiji, pa onda time mogu indirektno utjecati i na politiku, onda da, ali to onda više nije ni ekonomska ni marketinška odluka, nego čista politička odluka.“

Premijer Andrej Plenković poručio je danas svima da malo smire loptu. Vlada kaže da neće spašavati Agrokor, ali da će paziti na stabilnost hrvatske ekonomije.

Agrokor u Hrvatskoj zapošljava 30.000 ljudi, i još toliko u Srbiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

Panika oko Agrokora krenula je jučer kada je portal regionalne N1 televizije objavio vijest koju je deset dana ranije objavio „Večernji list“ o sastanku Agrokora sa prvim ljudima Sabora i Vlade. Dionice Agrokorovih tvrtki kćeri pale su na burzi za desetak posto, a Agrokor je postao tema dana.

Kako su priopćili iz Agrokora, zajedno s partnerima analiziraju razne opcije stabilizacije poslovanja društva „posebno vodeći računa o zaposlenicima, dobavljačima, investitorima, potrošačima i ostalim partnerima. Imamo izrazitu podršku naših investitora koji aktivno sudjeluju u procesu i javnost ćemo pravodobno izvijestiti o postignutim rezultatima“, stoji u njihovom priopćenju.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG