Nadležno državno tijelo – Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) - još nije dovršilo istragu o okolnostima i odgovornosti za "curenje" osobnih podataka za 77.317 hrvatskih građana iz tvrtke za naplatu potraživanja B2 Kapital, potvrđeno je za Radio slobodna Europa (RSE) iz te agencije.
"Nadzorno postupanje nad voditeljem obrade B2 Kapital d.o.o. je u tijeku te do okončanja postupka ne možemo iznositi detaljnije informacije", odgovoreno je na upit RSE.
Koji su sve podaci ‘procurili’
AZOP je reagirao nakon anonimne dojave da je voditelj obrade podataka u B2 Kapitalu, tvrtki koja se bavi otkupom potraživanja od banaka i telekoma i naplatom od dužnika, odgovoran za curenje osobnih podataka o dužnicima.
Reč je o podacima kavi su: ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB, važan, jer se po njemu može pratiti osobu unutar sustava), datum rođenja, adresu stanovanja, naziv i OIB poslodavca, broj telefona/mobitela, e-mail, dugovanje prema B2 Kapitalu, iznos glavnice te iznos zateznih kamata.
"Ovdje se postavlja pitanje sigurnosti podataka u toj tvrtki za naplatu potraživanja, gdje će eventualnu odgovornost utvrditi AZOP, a sljedeće je pitanje - opseg, odnosno količina podataka koje o svojim dužnicima imaju tvrtke za naplatu dugovanja", kaže za RSE izvršni direktor udruge Politiscope, specijalizirane za zaštitu privatnosti i digitalnih prava, Duje Prkut.
O pravnom osnovu za skupljanje podataka
"To je otvorilo pitanje prakse banaka u prikupljanju podataka o svojim klijentima, i zapravo je najviše dilema na temelju koje pravne osnove banke prikupljaju i obrađuju brojeve mobitela svojih klijenata", kaže Prkut.
Naime, ako u ovom postupku AZOP zauzme stav da je pravni osnov da banke mogu tražiti mobitele svojih dužnika njihov legitimni interes, a ne izvršenje ugovora, onda se otvara put da se građane - ako ništa drugo, a ono poštedi telefonskog maltretiranja.
"Znamo da te agencije za naplatu dugovanja zovu ljude tokom cijelog dana, neke od njih zovu i njihove poslodavce, a da same osobe to karakteriziraju kao neki oblik psihofizičkog zlostavljanja. A rad tih agencija je gotovo u potpunosti nereguliran. U slučaju da AZOP natjera banke i agencije da promijene pravnu osnovu prikupljanja podatka – broja mobitela, klijenti agencija za naplatu potraživanja bi konačno mogli uputiti prigovor što ih se maltretira pozivima na osobni mobitel. To građani u ovom trenutku ne mogu napraviti", upozorava voditelj Politiscopa.
Baza podataka koja je "procurila" nije nigdje objavljena, ali Prkut kaže kako ljudima čiji su podaci "provaljeni", a koji se nalaze u financijskoj nevolji sigurno nije svejedno da je došlo do "curenja" i da tko zna tko može potencijalno do tih podataka doći.
On ne isključuje mogućnost individualne ili kolektivne tužbe.
Što kaže oporba?
Da građani čija je privatnost na ovakav način povrijeđena tuže tu tvrtku, ali i državu kao odgovornu, založila se predsjednica parlamentarnog kluba oporbenog Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić iz Možemo, upozoravajući da nijedan propis ne regulira rad tvrtki za naplatu potraživanja.
"Vlada HDZ-a dozvoljava već godinama da te agencije za naplatu potraživanja upravljaju dugovima naših građana u vrijednosti od 40 milijardi kuna (5,33 milijarde eura) bez ikakvog nadzora, bez ikakve kontrole, bez ikakvih regula koje moraju poštovati. Bilo je samo pitanje vremena kada će doći do ovoga", upozorila je Sandra Benčić 16. prosinca, na prvu vijest o najvećem curenju podataka, najvećem kršenju prava na privatnost i najvećem kršenju prava na zaštitu osobnih podataka unazad 30 godina u Hrvatskoj.
Mogućnost "prodaje" dugova specijaliziranim agencijama legalizirana je 2014. godine izmjenom Ovršnog zakona u mandatu vlade lijevog centra Zorana Milanovića.
Možemo je do sada u šest navrata pokušao amandmanima, prijedlozima zaključaka i prijedlozima zakona onemogućiti tu praksu, ali vladajuća HDZ-ova većina je to redovito odbijala.
