Hiljade avfganistanskih porodica, plašeći se neizvjesne budućnosti, počele su da se slivaju u Afganistan. Razlog je nov pritisk Pakistana protiv onoga što zvaničnici opisuju kao "obračun" sa nedokumentovanim strancima.
Islamabad je postavio rok 10. jul za, kako ih vlasti nazivaju, "nedokumentovane" Afganistance da napuste zemlju.
Ovaj potez dolazi usred šireg pritiska vlasti širom svijeta koje su primoravale Afganistance koji su pobjegli iz svoje zemlje da se vrate kući.
Samo u Pakistanu, više od 2,5 miliona Afganistanaca je deportovano od oktobra 2023., godine kada je Islamabad objavio politiku deportacije.
"U prosjeku 400 do 600 porodica dnevno prelazi granicu Torkam", rekao je Islam Badšah, volonter iz regiona Džamrud u pakistanskom plemenskom okrugu Hajber, koji obezbjeđuje besplatnu hranu, lijekove i druge osnovne potrepštine porodicama koje odlaze.
Torkam je glavni prelaz između Afganistana i Pakistana.
Badšah, koji prikuplja donacije od lokalnog stanovništva kako bi nastavio svoj humanitarni rad, kaže da većina porodica posjeduje registracione kartice izdate od strane UN, ali pakistanske vlasti kažu da će samo Afganistancima sa važećim vizama za boravak, kao što su studentske, poslovne ili posjete u pasošima, biti dozvoljen boravak.
Afganistanci se vraćaju kući
Zija Rahman je bio među stotinama porodica koje su stigle u Tranzitni centar Hamza Baba za afganistanske izbjeglice blizu granice 13. jula.
Dok njegova porodica čeka dozvolu vlasti za prelazak granice, Rahman je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da su on i njegova starija braća rođeni u Pakistanu i da su primorani da odu u zemlju koju ne poznaju.
"Ni moja djeca, ni djeca moje braće nikada nisu posjetila Afganistan", rekao je. "Idemo ka neizvjesnoj budućnosti, kako da se zaposlimo i da li će naša djeca moći da pohađaju škole?", rekao je 36-godišnjak.
Milioni Afganistanaca širom svijeta su ili direktno primorani da se vrate od strane država u kojima su boravili, ili su se osjećali primoranim da to učine zbog prijetnji, uznemiravanja i zastrašivanja.
Ali situacija je najoštrija u Pakistanu.
Decenije sukoba u Afganistanu primorale su milione Afganistanaca da potraže utočište u Pakistanu. Islamabad je procijenio da je 1,5 miliona registrovanih Afganistanaca živjelo u Pakistanu prije 2021. godine. Još pola miliona je pobjeglo iz zemlje da potraži utočište u Pakistanu nakon što su talibani preuzeli Kabul u avgustu 2021. godine.
Pakistan i talibani su decenijama bili neprijavljeni saveznici, ali odnosi su počeli da se pogoršavaju 2021. godine, kada je Islamabad optužio Kabul da je domaćin pakistanskim talibanima, koji izvode napade unutar Pakistana.
Afganistanski talibani poriču pakistanske optužbe rekavši da neće dozvoliti nikome da koristi afganistanskom teritoriju protiv bilo koje druge zemlje.
U oktobru 2025. godine, Pakistan je izveo vazdušne napade unutar Afganistana, što je izazvalo krvave granične sukobe koji su rezultirali brojnim žrtvama i štetom na infrastrukturi na obje strane. Pakistan je zatvorio sve granice sa Afganistanom, pored toga što je intenzivirao deportaciju Afganistanaca.
Nedavno je Pakistan poništio afganistanske građanske karte i karte sa dokazom o registraciji. Ranije su ova dva dokumenta bila priznata kao dozvola za legalan boravak Afganistanaca u Pakistanu. Međutim, pakistanske vlasti su nedavno poništile sva ostala dokumenta osim važeće vize za boravak u Pakistanu.
Humanitarna kriza
Masovne deportacije su takođe stvorile humanitarnu krizu u dijelovima Afganistana, preopteretivši lokalnu infrastrukturu i ostavivši povratnike ranjivim.
Većina Afganistanaca koji odlaze kaže da su zatvorili svoje poslove i jeftino prodali imovinu kako bi izbjegli hapšenja tokom policijskih racija, koje su postale češće od 10. jula.
U tržnom centru Board Bazaar u Pešavaru, jednom od najvećih centara za afganistanske izbjeglice u Pakistanu, oko 5.000 preduzeća kao što su pekare, prodavnice sušenog voća, odjeće i obuće, prepuno je kupaca.
Ali ovih dana, policijske patrole se takmiče sa kupcima, primoravajući trgovce da pronađu nove načine da izbjegnu hapšenje.
"Angažovali smo lokalno stanovništvo kako bismo izbjegli hapšenja tokom policijskih racija", rekao je jedan vlasnik prodavnice koji je želio da ostane anoniman iz straha od akcije vlasti.
"Kad god dođe do policijske racije, mi izbjegavamo i predajemo posao lokalnom stanovništvu. Ovo nas spašava, kao i naš posao... ali ovo se možda neće nastaviti duže vrijeme".
Još jedan preduzetnik, Zakir Ajaz, čija porodica vodi dobro uspostavljen posao u Pešavaru, kaže da su policijske racije postale rutinske od 10. jula.
"Moja porodica je emigrirala u Pakistan na početku afganistanskog džihada prije 40 godina. Osnovali smo naš posao prije više od 25 godina", rekao je Ajaz, koji povremeno posjećuje Afganistan, ali želi da ostane u Pakistanu.
"Sada moramo da završimo sa tim bez budućnosti na vidiku".