Dvadeset i pet godina nakon što je poslužio kao globalna baza za napade 11. septembra, Afganistan je ponovno došao "u puni krug" jer su talibani nakon 20-godišnje vojne prisutnosti predvođene Sjedinjenim Američkim Državama ponovno preuzeli vlast, a operativci Al-Kaide opet pronašli sigurno utočište u zemlji.
Zasad to nije dovelo do velikih terorističkih napada u zapadnim prijestolnicama planiranih iz Afganistana, a kamoli do nečega nalik napadima 11. septembra.
No bivši vojni, diplomatski i obavještajni dužnosnici, kao i stručnjaci za regiju, u razgovorima za Radio Slobodna Europa iznijeli su podijeljena mišljenja o razlozima za to.
Neki tvrde da je situacija danas bitno drukčija nego prije 11. septembra, dok drugi upozoravaju na ponovno jačanje prijetnje i "bombu koja otkucava".
Nakon 11. septembra Washington je odlučio poduprijeti savez protutalibanskih snaga kako bi talibane svrgnuo s vlasti i uhvatio vođe Al-Kaide koji su djelovali iz Afganistana.
No to se pretvorilo u 20-godišnji rat s golemim financijskim i ljudskim troškovima.
Godine 2020., tijekom prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, potpisan je sporazum s talibanima prema kojem će se međunarodne snage povući, a talibani "neće dopustiti nijednom svom članu, drugim pojedincima ili skupinama, uključujući Al-Kaidu, da koriste teritorij Afganistana za ugrožavanje sigurnosti Sjedinjenih Država i njihovih saveznika".
Prema sporazumu, talibani su se također obvezali da neće dopustiti "regrutiranje, obuku i prikupljanje sredstava" takvih skupina ili pojedinaca.
Povratak Al-Kaide
Povlačenje je konačno provedeno 2021. godine za mandata predsjednika Joea Bidena. Od tada su brojni izvještaji timova Ujedinjenih naroda za praćenje sankcija dokumentirali povratak pripadnika Al-Kaide u Afganistan.
Jedan takav izvještaj iz decembra 2025. opisao je Afganistan kao "simboličnu domovinu" te skupine te ukazalo na "osobne veze i međusobne brakove" između članova Al-Kaide i talibana.
"Afganistan već pruža utočište teroristima koji imaju međunarodne ambicije. Sljedeće je pitanje hoće li ih pokušati ostvariti. Je li se Afganistan vratio na stanje kakvo je bilo prije 11. septembra? Da, jest", izjavila je za Radio Slobodna Europa bivša američka diplomatkinja Annie Pforzheimer.
Pforzheimer je bila zamjenica šefa američke misije u Kabulu 2017. - 2018. te vršiteljica dužnosti zamjenice pomoćnika državnog tajnika za afganistanska pitanja 2018.-2019.
"To vidim kao izravnu i neizravnu prijetnju ostatku svijeta", rekla je. "Al-Kaida je i dalje ondje i previše je moćna s obzirom na svoju povijest."
General H.R. McMaster, koji je bio američki savjetnik za nacionalnu sigurnost 2017.-2018., dijeli njezinu zabrinutost. Za Radio Slobodna Europa rekao je da je očekivanje da će se talibani držati sporazuma bilo "samoobmana".
"Oni su teroristička organizacija", rekao je. "Ono što bismo trebali raditi jest slabiti terorističku vlast u Afganistanu."
I Pforzheimer i McMaster naglašavaju da Al-Kaida nije jedina opasna skupina koja djeluje u Afganistanu uz blagoslov talibana.
Izvještaji UN-a navode da je Al-Kaida surađivala s pakistanskom skupinom Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP) u izvođenju prekograničnih napada na Pakistan. U Afganistanu su prisutni i militanti takozvane Islamske države, koji su izvodili napade kako u Afganistanu tako i u Pakistanu.
Colin Clarke, izvršni direktor njujorškog think tanka Soufan Center, rekao je za Radio Slobodna Europa da je Afganistan "opasan koktel" različitih skupina koji podsjeća na "bombu koja otkucava".
'Iskustvo života s 11. septembrom'
Drugi stručnjaci ipak pozivaju na oprez.
Mnogo se toga promijenilo od 11. septembra, pa i od trenutka kada su talibani ponovno preuzeli vlast u Afganistanu.
Pokret danas aktivno traži međunarodnu suradnju, a nedavno je čak poslao izaslanstvo na sastanak s Europskom unijom u Bruxellesu. Rusija ga je također priznala kao legitimnu vlast Afganistana.
Iako je na Zapadu taj pristup dočekan suzdržano zbog strogih ograničenja prava žena i općenitih kršenja ljudskih prava, neki stručnjaci vjeruju da vodstvo talibana danas čvršće kontrolira skupine poput Al-Kaide nego u prošlosti.
"Velika razlika u odnosu na razdoblje prije 11. septembra jest to što su talibani proživjeli iskustvo tog napada i njegove posljedice. Moram vjerovati da vrlo pomno prate što pripadnici Al-Kaide rade", rekao je za Radio Slobodna Europa Jonathan Schroden, direktor istraživanja u washingtonskom think tanku CAN.
Schroden, koji privodi kraju knjigu o povijesti američkih protuterorističkih operacija u Afganistanu, smatra da ta zemlja više nije glavno žarište prijetnje.
"Ako pokušavate suzbiti najopasnije ogranke Al-Kaide, oni se danas nalaze u Africi, bilo da je riječ o Al-Shabaabu ili raznim zapadnoafričkim skupinama povezanim s Al-Kaidom. To su trenutno najaktivnije i najnasilnije organizacije", rekao je.
Najnovija američka Strategija za borbu protiv terorizma, objavljena u maju, također naglašava prijetnje iz tih i drugih geografskih područja. Schroden nije usamljen u takvoj procjeni afganistanske situacije.
Carter Malkasian, bivši posebni savjetnik za strategiju predsjednika Združenog stožera američke vojske, danas zaposlen u National War Collegeu, nedavno je u časopisu Foreign Affairs napisao da "izostanak terorizma" nakon pet godina talibanske vlasti pokazuje kako su se okolnosti u Afganistanu promijenile.
Malkasian, koji je bio politički dužnosnik u pokrajini Helmand od 2009. do 2011., osporio je izvještaje UN-a tvrdeći da "ima vrlo malo dokaza da Al-Kaida organizira, prikuplja sredstva ili provodi obuku na afganistanskom teritoriju", iako je priznao da su obavještajni podaci nepotpuni.
"Sposobnost Washingtona da prati događanja u Afganistanu nije ni približno onakva kakva je bila 2020., a kamoli 2011. godine. Sjedinjene Države možda nisu u stanju otkriti planiranje terorističkih napada i obuku u planinskim selima ili u zabačenim četvrtima Kabula, Kandahara ili Džalalabada", napisao je.
Na to je upozorio i Schroden, istaknuvši da SAD nije izveo nijedan napad u Afganistanu otkako je 2022. u Kabulu ubijen tadašnji vođa Al-Kaide Ayman al-Zawahri.
"Ili Sjedinjene Države imaju toliko malo uvida u ono što se ondje događa da ne mogu identificirati ciljeve za napad, ili u Afganistanu danas jednostavno više nema toliko važnih meta kakvih je nekad bilo", zaključio je.