Odsustvo rata u Afganistanu pet godina otkako su talibani ponovo preuzeli vlast nakon povlačenja međunarodnih snaga iz zemlje ne znači bezbjednost za afganistanski narod, navodi se u panel diskusiji koju je organizovao Radio Slobodna Evropa.
Panel, u kojem su učestvovali potpredsjednica i izvršna direktorica Radio Slobodna Evropa Lisa Curtis, bivši američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost general H.R. McMaster, bivša afganistanska ambasadorica u Norveškoj Šukrija Barakzai i regionalni stručnjak Ahmad Halid Madžidjar, primetio je da, iako je prošlo pet godina otkako su talibani ponovo preuzeli vlast, Afganistan ostaje na kritičnoj raskrsnici, sa ženama isključenim iz javnog života, slobodnom štampom ušutkanom i ugušenim civilnim društvom.
"Bezbjednost je više od odsustva rata", rekla je Barakzai na panelu, opovrgavajući argument talibanskih zvaničnika da su donijeli stabilnost i bezbjednost zemlji koju su razorile decenije rata.
"Ako djevojčica ne može da ide u školu, žena ne može da ide na posao ili žena ne može slobodno da se kreće, novinar ne može da govori u Afganistanu i ne može da izvještava o tom pitanju, ako narod ne može da učestvuje u odlučivanju o budućnosti svoje zemlje, to nije istinska sigurnost".
Kada su preuzeli vlast u avgustu 2021. godine, talibanski zvaničnici su obećali Afganistancima da će imati više sloboda i prava nego pod strogim režimom koji je ranije bio na vlasti. Ali vlada predvođena talibanima nije ispunila svoja obećanja, žestoko se obračunavajući sa mnogim grupama, posebno sa ženama i djevojčicama.
Talibani su uglavnom izbrisali žene iz javnog života i uveli stroga ograničenja u pogledu njihovog izgleda, slobode kretanja i prava na rad i studiranje. U protekle tri godine, nijedna žena nije diplomirala na univerzitetu nakon sveobuhvatne zabrane ženama da studiraju duže od šestog razreda.
Kao znak da talibanski obračun ne pokazuje znake popuštanja, tvrdolinijaški režim je krajem maja usvojio novi zakon kojim se legalizuje brak djevojčica od tek devet godina. Vođa talibana, mula Haibatulah Ahundzada, takođe je navodno izdao nove direktive kojima se zabranjuje upotreba pametnih telefona.
McMaster, penzionisani general-potpukovnik vojske Sjedinjenih Država koji je služio kao 25. savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država od 2017. do 2018. godine tokom prve administracije predsjednika SAD Donalda Trumpa, napomenuo je da, kako bi se održao pritisak na talibane, zemlje i zvaničnici moraju da priznaju da je ova grupa "transnacionalna teroristička organizacija povezana sa Al Kaidom, povezana sa pakistanskom [moćnom vojnoobjaveštajnom agencijom] ISI, koja ih trguje oružjem i oprema".
Pored toga, svijet mora "da oslabi svoje bezbjednosne snage, ove ogranke vlade koji brutalno guše slobodu", rekao je McMaster.
Talibani su ukinuli sve demokratske institucije i savjetodavne organe, centralizujući donošenje odluka oko Ahundzade, koji je izdao niz edikta, mnogi se odnose na devojke i žene, bez postavljanja bilo kakvog sveobuhvatnog plana ili mape puta za osiguranje dobrog upravljanja i ekonomskog prosperiteta.
Istovremeno, pretežno etnički paštunski talibani, čiji koreni sežu uglavnom u južnom i jugoistočnom Afganistanu, koncentrisali su moć na svim nivoima među svojim višim vođama, komandantima i članovima.
Talibani su takođe počeli da pokušavaju da se probijaju u međunarodnu zajednicu, što je, prema analitičarima, vjerovatno barem djelimično povezano sa naporima da se privuče strana pomoć i investicije, kao i da se stabilizuje ekonomija.
U međuvremenu, trenutni nedostatak upravljanja, zajedno sa rastućom ekonomskom nesigurnošću, izazvao je zabrinutost kod nekih da bi Afganistan mogao ponovo da postane kotao nesigurnosti.
Curtis, koja će sljedećeg mjeseca preuzeti dužnost predsjednice Radio Slobodne Evrope, rekla je da je politička inkluzija neophodna za dugoročnu stabilnost Afganistana.
Međutim, trenutno "ne postoji način da oni koji se protive ovom totalitarnom režimu to učine bez rizika da nanesu štetu sebi ili budu nezakonito pritvoreni", dodala je.
"Mislim da su Sjedinjene Države i druge zemlje sa istim stavom sve više zabrinute zbog represivne politike talibana, posebno prema ženama, ali i civilnom društvu i medijima", rekla je.
"Mislim da ćemo, kada to prepoznamo, vidjeti veće napore u Sjedinjenim Državama da pozovu talibane na odgovornost i na Capitol Hillu, posebno zato što znam da je pitanje zaštite afganistanskih žena i djevojčica dvostranačko".
