Skoro dva mjeseca, Sayed Wali, mladi afganistanski vozač kamiona, posmatrao je izlazak i zalazak sunca u čuvenom Khyberskom prolazu, koji povezuje zapadni Pakistan s istočnim Afganistanom.
Ali nije tu zbog pogleda. On je zaglavljen.
Wali ne može ni napustiti svoj kamion s 10 točkova i teretom, jer se boji da bi mogao biti opljačkan ili uništen.
Prevozio je pošiljku iz pakistanskog južnog lučkog grada Karačija, prolazeći oko 1.800 kilometara puteva koji se protežu od Arapskog mora, preko opasnih planina Khyber, pa sve do afganistanske prijestolnice Kabula.
Onda se politika umiješala.
Tinjajuće tenzije između talibanske vlade Afganistana i Islamabada eskalirale su u žestoke granične sukobe početkom oktobra, nakon što je Pakistan izveo zračne napade unutar Afganistana.
Islamabad je optužio Kabul da pruža utočište pobunjeničkoj grupi Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP), čiji su napadi u septembru ubili desetine pakistanskih vojnika.
Obnavljajući strategiju pritiska na Kabul, Islamabad je 12. oktobra zatvorio pola tuceta velikih i manjih graničnih prelaza s Afganistanom.
Umjesto pregovora o ponovnom otvaranju vitalnih trgovačkih ruta, talibani su uzvratili zatvaranjem granice s Pakistanom početkom oktobra.
Wali nije sam; oko 8.000 vozača kamiona zaglavljeno je na dva glavna granična prelaza duž 2.640 kilometara Durandove linije, koja razdvaja dvije zemlje.
"Jadni smo. Hladnoća je sada nepodnošljiva, a mi smo ovdje zaglavljeni već dva mjeseca, daleko od svojih porodica", rekao je Wali nedavno za Radio Mashaal Radija Slobodna Evropa.
"Umorni smo od ove muke", dodao je. "Dvoje treba da riješe ovaj problem jednom zauvijek."
U sedmicama nakon diplomatskog spora, Kabul je sklopio nove sporazume kako bi povećao trgovinu i otvorio nove rute s Iranom, Centralnom Azijom i Indijom. Talibanska vlada pozvala je afganistanske trgovce i investitore da traže nove partnere, dobavljače i proizvođače izvan Pakistana.
"Ovo je jedno od najtežih i najtragičnijih zatvaranja", rekao je Imtiaz Gul, izvršni direktor Centra za istraživanje i sigurnosne studije, think-tanka u Islamabadu.
"Ovo je ozbiljno pogodilo desetine hiljada ljudi s obje strane – poljoprivrednike, radnike, trgovce i vozače kamiona", dodao je.
Nepopravljivi gubici
Skoro pet decenija rata i političkih previranja zaplelo je dvije zemlje u složenu mrežu kretanja stanovništva, trgovine, transporta i uglavnom slobodnog kretanja preko njihove porozne granice.
Prije zatvaranja granice, bilateralna trgovina između Islamabada i Kabula iznosila je između 2 i 3 milijarde dolara godišnje, prema zajedničkoj Pak-Afgan Privrednoj komori (PAJCCI).
Islamabad je bio dominantan partner. Njegovi izvoznici činili su većinu trgovine, uključujući industrijsku robu, farmaceutske proizvode, cement i hranu.
Kabul je, s druge strane, slao svježe i suho voće u Pakistan. Zemlja je služila kao glavni tranzitni koridor za afganistanski uvoz, generirajući značajne prihode.
Sada je problem Islamabada vidljiv.
Svake zime prodavao je više od 50 miliona dolara vrijedne citruse Afganistanu i, preko svojih ruta, zapadnim susjedima u Centralnoj Aziji. Ali ovogodišnji usjevi se prodaju jeftino na domaćem tržištu.
Shahid Hussain, viši potpredsjednik Privredne komore Sarhad u sjeverozapadnom gradu Pešavaru, kaže da je trgovinski rat već prouzrokovao nepopravljive gubitke trgovcima i investitorima u obje zemlje.
"Nema načina da se trgovci oporave od ovih gubitaka", rekao je za Radio Mashaal Radija Slobodna Evropa. "Sve što su gradili tokom proteklih decenija je uništeno."
U Pešavaru, posljedice nastavljenog zatvaranja granice vidljive su svuda.
Nekada užurbano tržište dragog kamenja je tiho. Većina njegovih radnji i kancelarija je zatvorena, jer nijedan neobrađeni kamen za nakit nije stigao iz Afganistana u Pakistan.
Većina minerala koji se obrađuju i rafiniraju na ovom tržištu potiče iz različitih dijelova planina Hindu Kush, koje oblikuju i dominiraju afganistanskim pejzažom.
"Ako granica ostane zatvorena, to će pogoditi hiljade radnika i povezanih biznismena", rekao je Abdul Jalil, predsjednik Udruženja za drago kamenje u Pešavaru.
'Trgovci ne mogu podnijeti više gubitaka'
U Kabulu, Younas Mohmand, poslovni lider, kaže da bi izolovanje trgovine od problematičnih bilateralnih odnosa između dvije zemlje moglo biti dobar početak za obnovu veza.
"Poslovne veze treba obnoviti uz buduće garancije od Pakistana", rekao je za Radio Azadi, ponavljajući ključni zahtjev talibana prema Islamabadu. "Naši trgovci ne mogu podnijeti više gubitaka."
Graeme Smith, autor bestselera i regionalni analitičar, kaže da će Kabulu trebati Islamabad za velike projekte koji imaju za cilj da ga transformišu u čvorište trgovine, transporta i energije između Centralne i Južne Azije.
"Sviđalo se to nekome ili ne, većina velikih ekonomskih prilika zahtijevat će poslovanje s Pakistanom", rekao je.
Prvobitno zamišljen prije skoro tri decenije, projekat gasovoda Turkmenistan–Afganistan–Pakistan–Indija (TAPI) i dalje ostaje neostvareni san.
Slično tome, slanje obilne hidroenergije iz Centralne Azije u Pakistan i povezivanje regiona s Islamabadom željezničkom prugom zahtijevalo bi stabilnost unutar Centralne Azije i stabilne odnose između Pakistana i Afganistana.
Priredila Elvisa Tatlić