Mohammad Masood Jamshidi bio je čuvar u američkom konzulatu u Heratu kada su ga napali talibanski bombaši. Nadao se da će dobiti azil u Sjedinjenim Državama, ali sada se boji deportacije u Demokratsku Republiku Kongo (DRK).
Njegov brat, bivši američki marinac Sean Jamshidi, nedavno je stigao u Katar, gdje se Masood nalazi u kampu zajedno s oko 1.100 drugih Afganistanaca. Na Seanovo iznenađenje, odbijen mu je pristup te je posljednjih nekoliko dana očajnički pokušavao doći do nekoga ko bi ga pustio unutra.
Kamp As-Sayliyah, bivša baza američke vojske, trebao bi se zatvoriti 30. septembra, a njegovi stanovnici još uvijek ne znaju šta ih očekuje.
"Traumatizirani su ovom situacijom i želim doći i vidjeti ih te im donijeti malo novca", rekao je Sean za Radio Slobodna Evropa (RSE) 23. septembra, misleći na porodicu svog brata.
"Ne znamo gdje bi ih mogli premjestiti. Stalno pričaju o trećoj zemlji koja nije Sjedinjene Države, možda u Africi, poput DR Konga... Kad sam došao ovdje, rekli su mi da su mi odbili pristup kampu", rekao je Sean.
Tokom prethodnog putovanja, u febuaru, odobren mu je pristup.
Borba za slobodu
Mnogi Afganistanci u kampu radili su za američke snage tokom međunarodnog vojnog prisustva u Afganistanu pod vodstvom SAD između 2001. i 2021. Ostali su uglavnom članovi njihovih porodica.
Evakuirani iz zemlje nakon povlačenja američkih i međunarodnih snaga 2021. godine, očekivali su da će biti dočekani u Sjedinjenim Državama.
Međutim, svi zahtjevi za imigraciju vezani uz Afganistan zaustavljeni su predsjedničkom izvršnom naredbom u novembru 2025. nakon što je afganistanski državljanin upucao dva pripadnika Nacionalne garde, od kojih je jedan umro dan nakon pucnjave u blizini Bijele kuće u Washingtonu.
Zvaničnik američkog State Departmenta rekao je za RSE da su Sjedinjene Države "održale obećanje Afganistancima koji su riskirali svoje živote kako bi podržali američku vladu tokom naših pokušaja da pomognemo Afganistancima da izgrade bolju zemlju za sebe", dodajući da je otprilike 400.000 Afganistanaca preseljeno od 2001.
"State Department nastavlja raditi na pozitivnom rješenju koje će osigurati sigurnost ovim preostalim ljudima kako bi započeli novi život izvan Afganistana, a istovremeno će održavati sigurnost i zaštitu američkog naroda", tvrdio je zvaničnik.
Međutim, zvaničnik je rekao da je "odavno vrijeme da se pređe preko ovog decenijskog sukoba i da se gleda u budućnost".
Prema AfghanEvacu, dobrotvornoj organizaciji koja je pomogla preseljenim Afganistancima koji su pomagali američkim naporima u Afganistanu, 292 stanovnika kampa službeno je odbijen pristup Sjedinjenim Državama. Dodaje se da su više od 400 stanovnika kampa djeca.
Sean je rođen u Afganistanu i došao je u Sjedinjene Države 2000. godine kada je imao četiri godine. Prijavio se u Marinski korpus kada je napunio 18 godina.
"Vidio sam marince u Afganistanu i rekao sam: 'Znate šta? Želim biti marinac, zalagati se za ono što je ispravno i boriti se za slobode, slobode koje imamo u Americi'", rekao je.
Tokom 10 godina, Sean je služio kao komandir sigurnosti u američkoj ambasadi u DR Kongu, a bio je uključen i u brigu o evakuiranim Afganistancima koji su stigli u Sjedinjene Države 2021. godine.
Rekao je da je njegov brat, 49-godišnji Masood, radio kao čuvar za privatnog izvođača radova u američkom konzulatu u Heratu, u zapadnom Afganistanu, štiteći vladino i diplomatsko osoblje.
Fotografija iz 2013. prikazuje Masooda s tadašnjim američkim ambasadorom, Jamesom Cunninghamom. Vidljiv je i američki amblem oštećen u napadu kamionom bombom na konzulat u kojem je u septembru te godine ubijeno osam afganistanskih stražara.
"Strah i gubitak bi odvratili većinu osoba od povratka, ali gospodin Jamshidy pokazao je svoju hrabrost i predanost vrativši se nekoliko sedmica kasnije", napisao je njegov nadređeni u pismu u kojem ga je preporučio za američku vizu u prosincu te godine.
Masood je u As-Sayliyah već dvije godine, zajedno sa suprugom, troje djece, zetom i trogodišnjim unukom.
"Riskirao je svoj život. Stoga je definitivno tužno što govore o trećoj zemlji kada je pojedinac poput njega doslovno riskirao svoj život za našu politiku, za naše kulturne vrijednosti, za našu slobodu", rekao je Sean.
'Dobrodošli u Sjedinjene Države'
Pitanje sudbine ljudi u kampu pokrenuta je na saslušanjima u Kongresu.
U junu je demokratski senator Chris Coons iz Delawarea rekao da među njima ima "400 djece i 150 članova porodica trenutno aktivnih pripadnika američke vojske".
Odgovarajući, državni sekretar Marco Rubio citirao je izvršnu naredbu, ali je rekao da je Washington razgovarao s "više zemalja" o pružanju utočišta Afganistancima. Rekao je da želi da pronađu "prava mjesta za odlazak".
Zvaničnik State Departmenta koji je komentirao za RSE nazvao je As-Saylilah "nasljeđem pokušaja Bidenove administracije da preseli što više Afganistanaca u Ameriku bez odgovarajuće provjere".
Fizički uslovi u kampu navodno nisu problem. Ali ljudi tamo rekli su za RSE Radio Azadi o frustraciji zbog tako dugog boravka u limbu i emocionalnom naporu uzrokovanom neizvjesnošću prije roka za zatvaranje 30. septembra.
"Svi ovdje u kampu su zabrinuti. Svi se pitamo šta će se dogoditi s nama i kakva će biti naša budućnost", rekao je za RSE jedan od ljudi u kampu koji je želio ostati anoniman.
"Ne možemo vjerovati tim ljudima. Hoće li nas odvesti u Ameriku ili će nas poslati u neku drugu zemlju - možda negdje u Africi?", nastavio je.
Muškarac je rekao da je njegova porodica raspršena haosom rata i međunarodne politike otkako su talibani ponovno zauzeli Kabul 2021. Dvoje njegove djece bilo je u Sjedinjenim Državama, rekao je, dok je kćerka bila u Iranu, a dvoje druge djece u Afganistanu.
"Stalno nas zovu i pitaju šta se događa. Žive skriveni u kući u Kabulu. Samo to je izvor ogromne brige. A tu je i naša situacija ovdje. Prodali smo sve što smo imali - svoj dom, svoje stvari i sve ostalo... jer smo vjerovali da idemo u Ameriku", rekao je muškarac.
Muškarac koji je želio biti identificiran samo imenom, 42-godišnji Faraidoon, rekao je da su vlasti kampa održavale redovne sastanke sa ljudima u kampu, ali "na svakom sastanku kažu da nema informacija".
Faraidoon je u kampu "oko dvije godine" sa suprugom i troje djece.
"Kad smo stigli, unutar kampa je čak bio i znak na kojem je pisalo: 'Dobrodošli u Sjedinjene Američke Države'. Sad su nas jednostavno izolirali i ne razumijem šta se događa", rekao je.
"Juče smo imali sastanak s upravnikom kampa i drugim zvaničnicima. Postavili smo mnogo pitanja, ali ništa nije jasno. Rekli su nam da još nisu primili nikakvu naredbu o zatvaranju kampa tog datuma. Niti nam je iko rekao išta o nekoj trećoj zemlji", rekao je 65-godišnjak 23. septembra.
Takvi izvještaji tipični su za ljude u As-Sayliyah.
Zvaničnik State Departmenta rekao je za RSE da su američke vlasti u "redovnoj i direktnoj komunikaciji sa stanovnicima o naporima za preseljenje", rekavši da "nastavljaju raditi na pronalaženju opcija za dobrovoljno preseljenje svih stanovnika kampa As-Sayliyah".
"Druge zemlje nemaju obaveze prema tim ljudima i nemaju veze s drugim zemljama osim s Afganistanom, gdje im je nesigurno ići zbog njihovog odnosa s vladom Sjedinjenih Država. Dakle, ovi ljudi su zaista uhvaćeni između čekića i nakovnja", rekao je za RSE Shawn VanDiver, bivši američki vojnik koji iz AfghanEvac-a vodi kampanju za dovođenje Afganistanaca u Sjedinjene Države.
Sean Jamshidi, bivši marinac, kaže da je danak za njegovu porodicu ogroman.
"Izgubili smo oca u Americi dok je moj brat bio u kampu... [Moj brat] nije mogao biti na sahrani", rekao je, dodajući da je njihova majka pretrpjela dva moždana udara u posljednje dvije godine.
"Bilo je jako teško za našu porodicu što se ne možemo vidjeti", nastavio je. "Nadam se da će ih poslati negdje gdje su sigurni, a ne samo u neku treću zemlju koja ima svoje probleme. I nastaviću se boriti za to."