Dostupni linkovi

Konsenzusom do izlaska iz krize


Protest poljoprivrednika u Zagrebu, lipanj 2010. godine
Pretvara li se ekonomska kriza u Hrvatskoj pomalo i u političku, kako je upozorio hrvatski predsjednik Ivo Josipović?

Politički analitičari s kojima smo razgovarali načelno se slažu s takvom ocjenom, i sugeriraju da bi društveni konsenzus oko bitnih pitanja bio dobar početak da se takav trend zaustavi.

Govoreći o nužnosti reformi koje jedine Hrvatsku mogu izvući iz ozbiljne recesije, Josipović je kazao kako “ovo nije samo ekonomska kriza već polako postaje i politička kriza s obzirom na to da politika svojim normalnim kanalima ne daje prave odgovore na probleme", upozorivši da zbog toga dolazi i do nepovjerenja građana u političke institucije.

Politički analitičar Ivan Rimac podsjeća u izjavi za naš radio da u vrijeme predizborne kampanje – a ona je u Hrvatskoj očito počela, iako su parlamentarni izbori tek za godinu dana – nitko od političkih stranaka i političkih lidera nije motiviran da govori o poteškoćama i o rješenjima koja bi zahtijevala izvjesnu količinu odricanja ili bolne rezove.

“U takvoj situaciji – naravno – barem izgleda da političke elite ne nude ili barem nemaju rješenje za krizne situacije, bilo da se radi o ekonomskim krizama, bilo da se radi o socijalnim krizama,” kaže Rimac.
U takvoj situaciji – naravno – barem izgleda da političke elite ne nude ili barem nemaju rješenje za krizne situacije, bilo da se radi o ekonomskim krizama, bilo da se radi o socijalnim krizama, kaže Ivan Rimac


Izlazni mehanizam iz ekonomske krize leži u ekonomiji, uz dobrodošlu potporu politike koja može ubrzati opravak, dok je u socijalnim krizama jedino rješenje na politici. Rješenja su vrlo raznorodna, često i nauštrb demokratskih vrijednosti – od de Gaullea do nacizma.

“Naravno, postoje i svijetli primjeri u kojima je politika sukladno sa postizanjem konsenzusa sa drugim društvenim snagama uspijevala postići dobre rezultate – od američkog New Deala kao modela izlaska iz Velike ekonomske krize, pa do situacija iz recentne demokratske povijesti u Hrvatskoj, kada je u vrijeme zahuktavanja rata formirana Vlada demokratskog jedinstva , kada je prihvaćen poziv svim demokratskim snagama da suspendiraju međusobnu kompeticiju i borbu za vlast u korist očuvanja sustava i naravno demokracije unutar zemlje koja je bila napadnuta,” dodao je Rimac.

”Josipović je u osnovi u pravu,” kaže za naš radio politički analitičar Marinko Čulić. Međutim, on upozorava da za vladajuće nema krize, jer je improvizacija već 20 godina način funkcioniranja ove politike .

“Dakle, oni su u jednom za njih uobičajenom i normalnom stanju, a to je spajanje kraja s krajem, krpanje zakrpanoga i slično, tako da je teško tu reći da li je to baš stvarno kriza jer je to – kažem – za njih zapravo jedno normalno stanje. To evidentno nije funkcionirajuća država, ali kako to nikoga previše ne zanima – ni te političare, ni opoziciju, ni medije, onda je vrlo teško o tome povesti priču,” rekao je Ćulić.
Među sindikalistima postoje ljudi koji zapravo nemaju viziju nego su dobili svojih pet minuta i sada na valu socijalne deprivacije velikog broja građana, na valu socijalnog bunta i – naravno – nezadovoljstva Vladom – promoviraju sebe, kaže Višeslav Raos


Da je predsjednik Josipović u svojim upozorenjima u pravu slaže se u izjavi za naš radio i politički analitičar Višeslav Raos. Za izlazak iz krize bilo bi potrebno smirivanje duhova i stabilizacija odnosa, koja bi onda dala manevarski prostor za rješavanje problema, a ne dalje zaoštravanje situacije koje bi samo pogodovalo lažnim prorocima i demagozima.

“A lažnih proroka već imamo! Među sindikalistima postoje ljudi koji zapravo nemaju viziju nego su dobili svojih pet minuta i sada na valu socijalne deprivacije velikog broja građana, na valu socijalnog bunta i – naravno – nezadovoljstva Vladom – promoviraju sebe. Ono čega se ja bojim je to da niti oporba nema vizije. Hoće li bolni rezovi manje boljeti građane ako ih provede lijeva vlada? Pa, sumnjam u to...” rekao je Raos.
XS
SM
MD
LG