Države zapadnog Balkana, koje se nadaju skorijem prijemu u Evropsku uniju kao i one koje su u postupku zaključenja Sporazuma o pridruživanju i asocijaciji, poput Srbije, ne gledaju sa odobravanjem na to da bi Island mogao da ih pretekne i prije svih postane članica EU.
U izvještaju STRATFOR-a o mogućem skorom ulasku Islanda u EU, objavljenom u nedjelju, navodi se da bi odluka evropskih zvaničnika da po ubrzanoj proceduri primi tu razvijenu ostrvsku zemlju sa malim brojem stanovnika u članstvo mogla da izazove tenzije među zapadnobalkanskim zemljama koje se "već dugo bore za ulazak u EU".
STARTFOR ocjenjuje da bi ubrzana procedura za Island mogla da obeshrabrujuće utiče na neke države Zapadnog balkana, poput Hrvatske, Makedonije i Albanije, koje već godinama čekaju da okončaju, ili, u nekim slučajevima, započnu pristupni proces.
Toga su svjesne i države članice EU, a dokle se u tome otišlo najbolje pokazuje primjer austrijskog ministra spoljnih poslova Mihaela Špindelegera koji je na posljednjem sastanku šefova diplomatija EU 27. jula zaprijetio da će njegova zemlja uložiti veto na prijem Islanda u Uniju.
Austrija, kao i Italija, glavne su zagovornice među zemljama EU, bržeg članstva regiona zapadnog Balkana u evropsku porodicu naroda.
"Za Beč i Rim prijem Balkana je način da se obezbijede njihove granice od mogućih bezbjednosnih problema", navodi se u analizi STRATFOR-a, agencije koja se bavi analizom političkih, ekonomskih i vojnih pitanja.
Prednost Islanda leži u činjenici da se radi o maloj zemlji sa oko 300.000 stanovnika, a u Briselu su uvjereni da poslije prijema ne postoji mogućnost velikih migracija Islanđana u neke od zemalja EU, kao što bi, vjerovatno, bio slučaj kod nekih zapadnobalkanskih zemalja.
Island takođe, zbog malog broja stanovnika, ne bi bitno promijenio strukturu Evropskog parlamenta, kao ni Vijeća EU, gdje se glasa po većinskom principu. To znači da ne bi došlo do remećenja političkog balansa u EU, ocjenjuje STRATFOR.
Dodaje se da je Island već dio evropskog jedinstvenog tržišta, kao i Šengenske zone.
Jedino veće sporno pitanje, koje bi u direktnom dijalogu morali da riješe Brisel i Rejkjavik, tiče se prava na ribolov.
U izvještaju STRATFOR-a o mogućem skorom ulasku Islanda u EU, objavljenom u nedjelju, navodi se da bi odluka evropskih zvaničnika da po ubrzanoj proceduri primi tu razvijenu ostrvsku zemlju sa malim brojem stanovnika u članstvo mogla da izazove tenzije među zapadnobalkanskim zemljama koje se "već dugo bore za ulazak u EU".
STARTFOR ocjenjuje da bi ubrzana procedura za Island mogla da obeshrabrujuće utiče na neke države Zapadnog balkana, poput Hrvatske, Makedonije i Albanije, koje već godinama čekaju da okončaju, ili, u nekim slučajevima, započnu pristupni proces.
Toga su svjesne i države članice EU, a dokle se u tome otišlo najbolje pokazuje primjer austrijskog ministra spoljnih poslova Mihaela Špindelegera koji je na posljednjem sastanku šefova diplomatija EU 27. jula zaprijetio da će njegova zemlja uložiti veto na prijem Islanda u Uniju.
Austrija, kao i Italija, glavne su zagovornice među zemljama EU, bržeg članstva regiona zapadnog Balkana u evropsku porodicu naroda.
"Za Beč i Rim prijem Balkana je način da se obezbijede njihove granice od mogućih bezbjednosnih problema", navodi se u analizi STRATFOR-a, agencije koja se bavi analizom političkih, ekonomskih i vojnih pitanja.
Prednost Islanda leži u činjenici da se radi o maloj zemlji sa oko 300.000 stanovnika, a u Briselu su uvjereni da poslije prijema ne postoji mogućnost velikih migracija Islanđana u neke od zemalja EU, kao što bi, vjerovatno, bio slučaj kod nekih zapadnobalkanskih zemalja.
Island takođe, zbog malog broja stanovnika, ne bi bitno promijenio strukturu Evropskog parlamenta, kao ni Vijeća EU, gdje se glasa po većinskom principu. To znači da ne bi došlo do remećenja političkog balansa u EU, ocjenjuje STRATFOR.
Dodaje se da je Island već dio evropskog jedinstvenog tržišta, kao i Šengenske zone.
Jedino veće sporno pitanje, koje bi u direktnom dijalogu morali da riješe Brisel i Rejkjavik, tiče se prava na ribolov.
