Dostupni linkovi

Kompromis oko novog crnogorskog ustava


Srđan Milić

Gost u subotnjoj rubrici Utisak sedmice je predsjednik Socijalističke narodne partije, Srđan Milić, za kojeg je, kako kaže, neprijatan utisak činjenica da su vlast i dio opozicije nakon dugo vremena postigli dogovor o prvom Ustavu nezavisne Crne Gore.

Objašnjavajući zašto su se i ovoga puta, neočekivano, pridružili prosrpskim strankama u bojkotu, Milić kaže da još nije isključeno da SNP neće podržati Ustav u Parlamentu. Uslov su njihovi predloženi Amandmani, ali i poziv vlasti za otvorene pregovore.


RSE: Da li je i za vas utisak sedmice za nama dogovor dijela opozicionih stranaka i vlasti o usvajanju Ustava u Parlamentu?

MILIĆ: Možemo to tako posmatrati, mada za mene lično to nije predstavljalo nikakvo iznenađenje, to je činjenica koja je bila realna od 10. septembra 2006. godine. Za mene je to dogovor one referendumske većine koja je postojala 21. maja 2006. godine. Pošteno da vam kažem, taj utiska je loš, ne zbog toga što Crna Gora ne treba da ima Ustav u Parlamentu, Socijalistička narodna partija je od početka govorila da se Ustav mora donijeti u Parlamentu, da bi smo pokazali da smo ozbiljna država, nego u onom dijelu koji je za mene mnogo važniji. Forma me u ovom slučaju ne interesuje, već me interesuje suština i odgovor na pitanje da li smo donijeli Ustav koji garantuje ravnopravnost svih građana, ili smo na putu da donesemo ustav u Parlamentu koji će garantovati ravnopravnost svih građana, i sa druge strane, da li smo svi mnogo zadovoljniji rješenjima, ili su ove partije, koje su odlučile da zajedno glasaju za ovaj Ustav, u ovakvom obliku, više zadovoljne kompromisom koji su postigli?

RSE: Da li to znači da Socijalistička narodna partija ni u toku parlamentarne rasprave, koja će uslijediti, neće promijeniti stav, odnosno da neće glasati za ovaj Ustav?

MILIĆ: Imali smo izborne konferencije SNP-a u svim opštinama. Niko ne komentariše prijedlog Ustava u ovakvom obliku u kojem je postavljen i poslan na glasanje, sa ovim stvarima koje je dogovorio Nebojša Medojević. Ne govorim o partijama koje su dale dvije trećine, govorim o rješenjima Ustava. Ta rješenja koja su dogovorena sa DPS-om, su gora od onoga što je DPS ponudio u svom odgovoru na platformu zajedničke opozicije. To je ono što vrijeđa. Zašto već, kada su se dogovarali, a postojao je zajednički stav svih opozicionih partija da odgovor DPS-a ne zadovoljava niti jednu od tih partija, sada imamo situaciju da su tri od tih 13 partija, koje su učestvovale u zajedničkoj opozicionoj platformi, odlučile da ih odgovor DPS-a zadovoljava. Socijalistička narodna partija će glasati za Ustav u Parlamentu i niko nas neće moći iznervirati zato što smo podnijeli 29 Amandmana. Ako tih 29 Amandmana budu u određenom obliku sastavni dio ovoga Ustava, Socijalistička narodna partija Crne Gore će glasati.

Ono što je bitno u čitavoj ovoj priči je ko se plaši pomirenja u Crnoj Gori? Kome smeta da Socijalistička narodna partija Crne Gore glasa za ovaj Ustav? Na kraju krajeva, kada je i ko pozvao Socijalističku narodnu partiju Crne Gore na pregovore od strane vladajućih partija? Toga poziva nema. Poštovana gospodo iz vladajuće većine, postoji 29 Amandmana SNP-a i sada, dva-tri dana prije početka skupštinskog zasjedanja, mi smo spremni da razgovaramo, ali samo na javnoj sceni. Nema tajnih sastanaka, nema kafića, nema restorana, nema vila jer smatramo da na ovakav način Crna Gora ima šansu. Onaj koji je vodio referendumski blok, ili blok za zajedničku državu, želi i jasno kaže - Glasat ćemo za ovaj Ustav i pokažite onu dozu poštovanja koju ste ipak pokazali dan poslije referenduma, kada ste rekli, a govorim o DPS-u, Crnoj Gori je potrebno pomirenje. Socijalistička narodna partija Crne Gore je spreman na pomirenje. Ne na pomirenje političkih partija, ali na pomirenje Crne Gore kroz one odredbe koje ovaj Ustav treba da sadrži. To su stvari koje su vezane za ustavni kontinuitet i za neke druge elemente.

Da li neko u Crnoj Gori zaista misli da Socijalistička narodna partija Crne Gore može da glasa za Ustav u kome se navodi da je Crna Gora nastala na osnovu slobodno izražene volje građana 21. maja 2006. godine? Ako je Crna Gora država koja je nastala 21. maja 2006. godine, onda sada kažem - To nije Ustav ni za Socijalističku narodnu partiju Crne Gore, niti za onih 185 hiljada građana koji su glasali protiv privatne države, a nikad protiv Crne Gore.

RSE: Imajući u vidu promjene koje su se u posljednjih nešto više od godinu dana dogodile u vašoj stranci, od kada ste vi na njenom čelu, da ste prema ocjenama i domaćih i stranih analitičara uspjeli da profilišete stranku ka građanskom konceptu i odvojite se od dominatno nacionalnog, vaš izlazak iz pregovora i ponovno vraćanje strategiji prosrpskih stranaka, koja se više puta pokazala neuspješnom u ranijim pregovorima i ranijim raznim političkim projektima, iznenadila je i razočarala mnoge, u smislu da su mnogi vjerovali da će SNP, zajedno sa Pokretom za promjene i još nekim strankama, predstavljati moguću alternativu aktualnoj vlasti.

MILIĆ: Postavlja se pitanje da li želite vašu političku pariju da vodite ka nekim kratkoročnim ciljevima, ili želite da ova država uradi ono što se od nje očekuje, da bude, prije svega država i da sa druge strane ne vezujemo njenu ozbiljnost i odgovornost za pojedince i za partiju? Izgradnja institucija ne zavisi od toga da li ste nacionalna, građanska, socijaldemokratska ili konzervativna partija. Zavisi od toga da li imate političku volju da uđete u obračun sa kriminalom i korupcijom, da li imate političku volju da branite prava svih građana Crne Gore. Ono što želim da poručim svima - Nije tačno i loša je ocjena da se mi nalazimo između dva bloka. Da li ćemo se prikloniti nacionalnim partijama ili građanskim? Izvinite molim vas, ovaj Ustav je kompilacija onoga što se tiče nacionalizma i građanske partije. Niti je jedno, niti je drugo. Niti se definisao građanski karakter države, niti se definisao karakter države gdje se definišu narodi kao nosioci suvereniteta. Ono što je bitno u čitavoj ovoj priči - Nemojmo da vezujemo neke hipotetičke modele tipa kako ćemo mi biti alternativa ove vlasti. Socijalistička narodna partija Crne Gore ne žuri da stvara alternativu zbog simpatičnosti prema drugima. Našu alternativu mi stvaramo u odnosu na probleme. Nikada nismo stvarali probleme u Crnoj Gori i smatramo da jedino zajednički možemo da rješavamo te probleme, probleme u Crnoj Gori koji se tiču svega onoga što se nalazi u ocjenama međunarodne javnosti i koje mi u Crnoj Gori znamo. To su problemi koji nisu samo problemi DPS-a, Socijaldemokratske partije ili Pokreta za promjene. To su problemi svih političkih partija u Crnoj Gori i mogu se riješiti samo kroz sistemsku odluku, tako da apsolutno odbijam ocjene da je ovo najviše što se moglo postići u ovom trenutku pregovora sa DPS-om. Nije tačno.







  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG