Sindikat metalaca Hrvatske, manjinski u hrvatskim brodogradilištima, zatražio je od Vlade da odgodi privatizaciju brodogradilišta na nekoliko mjeseci do oporavka svjetskog tržišta.
Za to vrijeme treba pronaći model za privremeno financiranje brodogradnje i smanjiti broj zaposlenih za 1.500 ljudi, koji bi otišli prirodnim putem i uz pomoć otpremnina, pa će se osigurati povoljniji uvjeti za pronalaženje kupaca, predlaže predsjednik Sindikata Vedran Dragičević.
Ako se privatizacija ipak provede, kako je Vlada odlučila, sindikat će mogućim kupcima ponuditi socijalni sporazum koji bi ih obvezivao da osiguraju nastavak djelatnosti i ulaganje u razvoj brodogradnje, te prodaju 25 posto plus jedne dionice radnicima za jednu kunu:
„I u tom smislu tražimo od Vlade Republike Hrvatske da ne diže ruke od Hrvatske brodogradnje, da ne bježi od nje glavom bez obzira, nego da pokušamo zajedno zaštititi 25 + 1 dionicu bar pet godina i da na taj način kontroliramo procese u brodogradilištima.“
Ako do kraja tjedna ne budu isplaćene plaće za 2800 radnika u riječkom „3.maju“, koji je u državnom vlasništvu, sljedećeg tjedna će se odlučiti o mogućem odgovoru, najavljuje Dragičević:
„Prvo generalni štrajk, a drugo – dolazak u Zagreb. Ako nas prisile na to, vrlo je jasno da mi iz Zagreba ne izlazimo dok se problem ne riješi.“
U Hrvatskoj udruzi sindikata (HUS), koja okuplja većinu od 11 i po tisuća zaposlenih u hrvatskim brodogradilištima, kažu kako je bilo i vrijeme da se manjinski sindikat pridruži otporu Vladinoj namjeri o privatizaciji brodogradilišta. Za naš radio govori predsjednik HUS-a Ozren Matijašević:
Za čitavo ovo vrijeme razgovora o privatizaciji je Hrvatska udruga sindikata upozoravala da su brodarske kompanije u krizi, da su u krizi narudžbe gradnje novih brodova, da su u krizi financijske institucije i da ćemo zbog toga potencijalno imati smanjen krug zainteresiranih.“
HUS poziva Vladu da hitno nađe sredstva za plaće u riječkom brodogradilištu čiji je vlasnik država, ali prijetnja prosvjedima u situaciji kada je percepcija hrvatske javnosti okrenuta protiv brodogradnje i kada su tisuće i tisuće radnih mjesta u drugim granama neizvjesne – štetna je, poručuje Matijašević:
„Prijetiti prosvjedima znajući da ne možeš organizirat dovoljan broj radnika u samim brodogradilištima, prijetiti prosvjedima a da nisi postigao konsenzus s prirodnim partnerom – drugim sindikatom, koji je, uz to, debelo većinski u brodogradnji, to je za mene šuplja priča i autogol radničkom pokretu.“
Glavni ekonomski strateg oporbenih socijaldemokrata i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, Ljubo Jurčić, kaže za naš radio kako je HDZ-ova Vlada odlučila ući u privatizaciju i dići ruke od svega, umjesto da vodi cijeli postupak. Ako privatizacija po natječaju uspije, kako prebroditi pet do šest mjeseci, koliko će trajati cijeli postupak, pita Jurčić?
„Može se dogoditi druga situacija, da se brodogradilišta ne privatiziraju za šest mjeseci, već da se agonija produži na godinu ili dvije dana. U tom slučaju treba imati plan B – kako upravljati brodogradilištima da ne nastanu veće štete, da nema socijalnih nemira i tako dalje. Mislim da Vlada nema pripremljene različite scenarije.“
Za to vrijeme treba pronaći model za privremeno financiranje brodogradnje i smanjiti broj zaposlenih za 1.500 ljudi, koji bi otišli prirodnim putem i uz pomoć otpremnina, pa će se osigurati povoljniji uvjeti za pronalaženje kupaca, predlaže predsjednik Sindikata Vedran Dragičević.
Ako se privatizacija ipak provede, kako je Vlada odlučila, sindikat će mogućim kupcima ponuditi socijalni sporazum koji bi ih obvezivao da osiguraju nastavak djelatnosti i ulaganje u razvoj brodogradnje, te prodaju 25 posto plus jedne dionice radnicima za jednu kunu:
„I u tom smislu tražimo od Vlade Republike Hrvatske da ne diže ruke od Hrvatske brodogradnje, da ne bježi od nje glavom bez obzira, nego da pokušamo zajedno zaštititi 25 + 1 dionicu bar pet godina i da na taj način kontroliramo procese u brodogradilištima.“
Ako do kraja tjedna ne budu isplaćene plaće za 2800 radnika u riječkom „3.maju“, koji je u državnom vlasništvu, sljedećeg tjedna će se odlučiti o mogućem odgovoru, najavljuje Dragičević:
„Prvo generalni štrajk, a drugo – dolazak u Zagreb. Ako nas prisile na to, vrlo je jasno da mi iz Zagreba ne izlazimo dok se problem ne riješi.“
U Hrvatskoj udruzi sindikata (HUS), koja okuplja većinu od 11 i po tisuća zaposlenih u hrvatskim brodogradilištima, kažu kako je bilo i vrijeme da se manjinski sindikat pridruži otporu Vladinoj namjeri o privatizaciji brodogradilišta. Za naš radio govori predsjednik HUS-a Ozren Matijašević:
Za čitavo ovo vrijeme razgovora o privatizaciji je Hrvatska udruga sindikata upozoravala da su brodarske kompanije u krizi, da su u krizi narudžbe gradnje novih brodova, da su u krizi financijske institucije i da ćemo zbog toga potencijalno imati smanjen krug zainteresiranih.“
HUS poziva Vladu da hitno nađe sredstva za plaće u riječkom brodogradilištu čiji je vlasnik država, ali prijetnja prosvjedima u situaciji kada je percepcija hrvatske javnosti okrenuta protiv brodogradnje i kada su tisuće i tisuće radnih mjesta u drugim granama neizvjesne – štetna je, poručuje Matijašević:
„Prijetiti prosvjedima znajući da ne možeš organizirat dovoljan broj radnika u samim brodogradilištima, prijetiti prosvjedima a da nisi postigao konsenzus s prirodnim partnerom – drugim sindikatom, koji je, uz to, debelo većinski u brodogradnji, to je za mene šuplja priča i autogol radničkom pokretu.“
Glavni ekonomski strateg oporbenih socijaldemokrata i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, Ljubo Jurčić, kaže za naš radio kako je HDZ-ova Vlada odlučila ući u privatizaciju i dići ruke od svega, umjesto da vodi cijeli postupak. Ako privatizacija po natječaju uspije, kako prebroditi pet do šest mjeseci, koliko će trajati cijeli postupak, pita Jurčić?
„Može se dogoditi druga situacija, da se brodogradilišta ne privatiziraju za šest mjeseci, već da se agonija produži na godinu ili dvije dana. U tom slučaju treba imati plan B – kako upravljati brodogradilištima da ne nastanu veće štete, da nema socijalnih nemira i tako dalje. Mislim da Vlada nema pripremljene različite scenarije.“