Dostupni linkovi

Postupak izručenja Milivoja Aschnera, osumnjičenog za ratne zločine u Požegi za vrijeme Nezavisne države Hrvatske, nikako da se pomakne s mrtve točke. Austrijske vlasti otežu sa ekspertizom osumnjičenika, koja bi omogućila njegovo izručenje Hrvatskoj i suđenje.

Zahvaljujući inerciji austrijskih vlasti, postupak koji je pokrenut inicijativom jednog mladog istraživača-amatera već je nekoliko godina zamrznut. Mladi student Alen Budaj pred nekoliko godina uključio se u akciju jeruzalemskog Centra Simon Wiesenthal «Posljednja šansa» - potrage za preostalim ratnim zločincima iz Drugog svjetskog rata koji su uspjeli izmaći ruci pravde, i u Daruvaru pronašao Milivoja Aschnera, za vrijeme Drugog svjetskog rata šefa policije u Požegi u Slavoniji. Za naš radio govori Alen Budaj, sada direktor nevladine organizacije Margel Institut.

«On je od uspostave Nezavisne države Hrvatske u travnju 1941. godine do rujna 1942. godine kao šef policije, odnosno kasnije kao šef ispostave župskog redarstva u Požegi počinio zločine hapšenja, maltretiranja, odvođenja u logore, dakle deportacije, mučenja, dakle – zločine protiv civilnog stanovništva.»

Također, njega se tereti za smrt preko 400 logoraša iz Bosne, većinom Srba, koncem 1941. godine. Aschner 1945. bježi, jugoslavenske vlasti stavljaju ga na popis ratnih zločinaca, a nakon 1990. vraća se u Hrvatsku i povučeno živi sve dok ga 2004. godine Budaj nije pronašao i preko jeruzalemskog Centra Simon Wiesenthal alarmirao hrvatske vlasti. Međutim, novinari su bili brži od policije, i Aschner je pobjegao u Austriju, u Klagenfurt, gdje i dan-danas živi.

Hrvatske vlasti su za njim izdale policijsku tjeralicu s nalogom za uhićenje, i Interpol je izdao tjeralicu, Hrvatska je i službeno zatražila od Austrije njegovo izručenje, ali – ne dešava se ništa. Zašto? Sve do sada Aschner je imao snažnu zaštitu austrijske desnice, pogotovo nedavno poginulog narodnjaka Joerga Heidera, kaže Budaj:

On je praktički tamo zaštićen u toj kući kao u jednoj rezidenciji do koje nitko ne može doći, on se normalno šeće gradom.
«Prema tome, on – što se tiče same Austrije i samog austrijskog društva – tamo uživa jednu jako dobru zaštitu, on se tamo osjeća sigurno, njemu se ništa tamo neće i ne može dogoditi, on je praktički tamo zaštićen u toj kući kao u jednoj rezidenciji do koje nitko ne može doći, on se normalno šeće gradom.»

Navodno je sada problem u liječničkom vještačenju Aschnera, da se vidi je li priseban i sposoban podnijeti eventualno izručenje i suđenje.

«Njega su pregledavali austrijski eksperti, međutim kako je poznato da Austrija nije osudila već 30 godina nijednog nacističkog zločinca, a čak ni svoje državljane nije išla istraživati, a vjeruje se i zna se da ih ima, mi ne možemo nikako vjerovati austrijskim liječnicima. Tim više, jer Austrija nije hrvatskom Državnom odvjetništvu proslijedila niti jedan medicinski dokument. Ja sam osobno bio u Državnom odvjetništvu – mi nismo vidjeli niti jedan medicinski dokument da je hrvatskoj strani proslijeđen.»

Međutim, Aschner nije jedini kojeg štiti tuđe državljanstvo i inercija druge države. Kako hrvatsko pravosuđe ima problema sa Austrijom, tako srbijansko ima problema sa Mađarskom. Nekadašnji oficir mađarske vojske Sandor Kepiro sudjelovao je 23. siječnja 1942. u takozvanoj Velikoj raciji tijekom koje je u Novom Sadu stradalo 1200 Židova, Srba i Roma, podsjeća u izjavi za naš radio glavni tajnik Margel Instituta Solomon Jazbec.

“Živi nekažnjeno u Budimpešti, ekstradicija također nije moguća zato što je mađarski državljanin. Beogradsko Državno odvjetništvo ga traži,ali ništa od toga. Centar Simon Wiesenthal je urgirao preko mađarskih židovskih organizacija – Saveza mađarskih židovskih općina - da se taj slučaj riješi, zato što su tada i mađarski Židovi stradali od njegove ruke, ali ništa se od toga nije postiglo.»
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG