Mislim da je za državu dobro da se usvoji zakon o zapošljavanju stranaca jer će se tako uvesti više reda na tržištu radne snage, a na osnovu dobijenih informacija država će imati mogućnost da vodi adekvatnu politiku u smislu većeg zapošljavanja domaće radne snage i unapređenja njenog kvaliteta, rekao je Božidar Šišević, rukovodilac Nacionalne opservatorije specijalizovane institucije za proučavanje problematike obrazovanja, zapošljavanja i radne snage:
"Sa stanovišta stranaca koji žele da rade u Crnoj Gori, ovaj zakon ima dvostruki značaj. Prvi je da nudi veću sigurnost strancima koji budu radili u Crnoj Gori, a drugi je da će on definitivno ograničiti i smanjiti broj ljudi koji žele da prođu kroz sve ove procedure, ali oni koji su uporni i zainteresovani, mislim da njima ide u prilog".
Crnogorska Vlada je usvojila Prijedlog zakona o zapošljavanju i radu stranaca koji će ubuduće, pored radne dozvole i odobrenja za stalno nastanjenje i privremeni boravak, morati sa poslodavcem da zaključuju i ugovor o radu. Pomoćnik ministra rada i socijalnog staranja, Vlatko Radovanić, je rekao da prijedlog o zapošljavanju stranaca ima tri cilja: da njihovo zapošljavanje bude, u najvećoj mogućoj mjeri, usklađeno sa međunarodnim standardima, da pruži doprinos boljem usklađivanju odnosa ponude i tražnje i maksimalno uvažavanje sezonskog zapošljavanja kao nužne potrebe poslodavaca, naročito u turizmu, građevinarstvu, poljoprivredi i uslugama.
Prijedlogom zakona o zapošljavanju stranaca predviđene su tri vrste radnih dozvola: lična radna dozvola, dozvola za zapošljavanje i dozvola za rad, rekao je Radovanić:
"Lična radna dozvola strancu omogućava slobodan pristup tržištu rada nezavisno od stanja i odnosa na tržištu rada, ona se izdaje strancu kome je odobreno stalno nastanjenje, izbjeglici i licu kojem je odobrena dodatna zaštita. Lična radna dozvola izdaje se na određeno vrijeme i za ovu vrstu dozvole se ne utvrđuje kvota. Dozvola za zapošljavanje je dozvola na osnovu koje poslodavac zaključuje ugovor o radu sa strancem za obavljanje poslova utvrđenih aktom o sistematizaciji radnih mjesta i ona se izdaje na određeno vrijeme do jedne godine sa mogućnošću produženja do dvije godine. Dozvola za rad je dozvola sa unaprijed određenim vremenskim trajanjem na osnovu koje poslodavac zaključuje ugovor o radu sa strancem ili građansko pravni ugovor. Dozvola za rad obuhvata sezonski rad stranaca, rad sa upućenim strancima, osposobljavanje i usavršavanje stranaca i pružanje ugovorenih usluga".
Prema Radovanićevim riječima, u skladu sa migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada, Vlada će godišnje utvrđivati broj radnih dozvola za strance do 31. oktobra tekuće godine za narednu godinu, a kvote će se dijeliti prema namjeni za zapošljavanje i rad stranaca. Prioritet kod izdavanja novih radnih dozvola imaće članovi porodica stranca sa dozvolom boravka u Crnoj Gori, oni koji su osposobljeni za deficitarna zanimanja i radni emigranti. Pored toga, Vlada će imati mogućnost, ako je to uslovljeno radnim interesom, da ograniči ili poveća broj radnih dozvola.
Ovaj zakon je od velike važnosti za crnogorsko tržište rada na kom je prisutan veliki broj stranih, uglavnom državljana zemalja regiona. Ovo najbolje ilustruje broj od preko 20.000 sezonaca koji svake godine nađu posao u Crnoj Gori. Zakon će se u značajnoj mjeri odraziti i na domaće poslodavce kojima će zapošljavanje stranaca postati nešto komplikovanije i skuplje, ali to će imati pozitivan uticaj na domaću radnu snagu. Božidar Šišević:
"Poslodavci će morati, ne na "crno", odnosno, mnogo manje nego do sada, da zapošljavaju radnu snagu, što će neminovno poskupjeti zapošljavanje stranaca. Čim se iskomplikuje način zapošljavanja stranaca i poskupi ta radna snaga, veće su mogućnosti za zapošljavanje domaće radne snage. Znači trebalo bi da domaći radnici postanu zainteresovani da zauzmu dio radnih mjesta koja su do sada zauzimali strani radnici".
