Dostupni linkovi

U Hrvatskoj se ponovo vrše pritisci na antifašiste, kao početkom devedesetih, tvrde u Savezu antifašističkih boraca Hrvatske, u povodu zahtjeva za promjenom imena Trga Maršala Tita u Zagrebu i policijskih istraga o partizanskim zločinima.

U policiji potvrđuju da se, po nalogu Državnog odvjetništva, provode informativni razgovori i izvidi o partizanskim zločinima, ali da je cijeli postupak u skladu sa zakonom.
Svaki ratni zločin treba istražiti i kazniti, ali ne na način kako se to trenutno čini prema hrvatskim antifašistima i njihovim udrugama, ističe predsjednica Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, Vesna Čulinović Konstantinović:
„Nama su se javili naši članovi prilično uzbuđeni jer su mnogi od njih u jutro ili navečer imali posjet po dva inspektora. Razgovara se sa njima o tome gdje su oni ratovali za vrijeme NOB-a, da li je bilo ubijanja, da li znaju za masovne jame ljudi koje su partizani ubili. To se dogodilo u Zagrebu, Splitu, Zaboku, Glini i još nekim gradovima. To nije slučajno. To nam je počelo ličiti na stavljanje naših članova na optuženičku klupu.“
Savez je zatražio pojašnjenje od policije i Državnog odvjetništva, predsjednika Sabora i predsjednika države, no zasad se u javnosti očitovao jedino predsjednik države, Stjepan Mesić, koji „nema ništa protiv istraga“ ali mu, kaže, smeta što se one već nekoliko godina vode netransparentno i u tajnosti, pa treba vidjeti tko ih inicira i tko provodi postupak.
Vršiteljica dužnosti glasnogovornice Ministarstva unutarnjih poslova Emina Lišić potvrđuje da se istrage provode, ali da je sve u skladu sa zakonom:
„Policija po nalogu Državnog odvjetništva i u koordinaciji sa Državnim odvjetništvom provodi određene izvide i postupa temeljem određenih informacija i saznanja o takvim kaznenim djelima. Prikupljanje određenih informacija od strane članova Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske se ne razlikuje od postupanja policije prema bilo kojim drugim fizičkim osobama koje policiji mogu dati korisne informacije, a vezane uz počinjenje ratnih zločina u II svjetskom ratu.“
Predstavnici antifašističkih boraca tvrde da nije sve tako, da se inspektori uglavnom ne predstavljaju, niti predočuju pismeni nalog za ispitivanja, a u Glini je tražen i popis svih članova te antifašističke udruge, što potvrđuje i njezina članica, Nada Glušac:
„Policija je tražila popis članova naše Udruge antifašista.“
Predsjednik Hrvatskog Helsinškog Odbora, doktor Ivo Banac:
„Nadam se da se oni koji su zaduženi za takva istraživanja drže postupka. Ako se ne drže, to je jedan argument, ali ne protiv istraživanja, već protiv postupka. Ne možemo reći da na to nećemo gledati, ali ćemo gledati na ono što se dogodilo 1992. godine.“
Predstavnik antifašista Ivan Fumić:
„Mi jesmo za to da se istraže zločini, ali se mora znati da li je pokrenut zakonski postupak protiv nepoznatog ili poznatog počinioca i za koje krivično djelo, kada je to djelo počinjeno i na kom mjestu. Onda to ima smisla. Ovo je inače tumaranje nasumice.“
Predsjednica Saveza antifašističkih boraca, Vesna Čulinović Konstatinović, kaže kako za većinu žrtava koje se stavljaju partizanima „na dušu“ postoji precizna dokumentacija, samo ona protivnicima partizanske borbe ne odgovara:
„U Splitu je postavljeno pitanje ko je pobio fratre u Širokom Brijegu. Postoje dokumenti i zna se da je u Širokom Brijegu bilo žarište otpora u franjevačkom samostanu i da su ti franjevci poginuli u borbi jer su se oružjem suprodstavljali. To nije bilo ubijanje, nego je to bila borba.“
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora ponavlja da se u svim istragama o ratnim zločinima, pa tako i najnovijoj među antifašističkim borcima, treba postupati principijelno i zakonito, a ako se potvrdi da je, kako tvrde antifašisti, realnost drukčija, onda je to nedopustivo:
„Onda je to ono što se obično zove slobodno ribarenje. Nisam za to. Moraju postojati valjani dokazi, pa tek onda možemo da idemo na konkretne pojedince koji su eventualni počinitelji.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG