Dostupni linkovi

Uprava policije prošle godine je podnijela 308 prijava za krivična djela korupcije, ali su samo dvije završile osuđujućom presudom. To je objavila tripartitna Komisija, a njen izvještaj biće razmatran na predstojećoj sjednici Nacionalne komisije o sprovođenju akcionog plana u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Pravni analitičari ovaj procenat osuđujućih sudskih odluka za korupciju smatraju alarmantnim.

Komentarišući podatak da je Uprava policije tokom prošle godine je podnijela 308 krivičnih prijava za krivična djela sa elementima korupcije, a da su sudovi izrekli samo dvije osuđujuće presude Vanja Ćalović, izvršni direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, kaže:
"Zbog takvih podataka mogao bi se izvesti zaključak da je jedino sudstvo odgovorno što nema rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali ono što se postavlja pitanje je koliko kvalitetno i koje slučajeve policija i tužilaštvo i na koji način procesuira presudu, odnosno koji su to postupci koji godinama čekaju u sudstvu i tužilaštvu, iako za njih ima dokaza i da li dolazimo u situaciju kao što je bio slučaj u nekim predmetima kada je sudstvo utvrdilo da dokazi koje je policija i tužilaštvo prikupili i za koje su oni tvrdili da su apsolutno dovoljni za osuđujući presudu jednostavno nijesu dovoljni i time pokazuju da je neko zaista počinio određeno krivično djelo".
Iz izvještaja Tripartitne komisije koji će biti razmatran na sljedećoj sjednici Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala vidi se da je Tužilaštvo u pretkrivičnom postupku za 34 od 308 policijskih prijava utvrdilo da se odnose na druga, a ne na koruptivna krivična djela. Od preostalih 270 prijava tužilaštvo je kao neosnovane odbacilo 96, a sudovima je u 2007. godini podinijeto ukupno 90 zahtjeva za sprovođenje istrage. Okončane su samo 24, a sudovi su presudili u 12 predmeta od čega je izrečeno 10 oslobađajućih presuda. Predsjednik Advokatske komore Dejan Vujanović smatra da ta statistika ukazuje da je glavni problem u policiji:
"Jer ti podaci upravo govore da naši organi gonjenja nemaju iskustva u borbi sa tom vrstom kriminala zbog toga što je veliki broj odbačenih prijava, a mali broj optuženja. To bi bio neki moj komentar".
RSE: Na koga to prvenstveno svaljuje krivicu po Vama u ovome lancu policija - tužilaštvo - sudstvo?
Vujanović: Očigledno da policija ne odradi te policijske predmete čim je tu veliki broj odbačenih prijava, a ovo druge se može pripisati nekoj nadležnosti tužilaštva i sudova.
Vanja Ćalović, smatra da bi Tripartitna komisija morala da dođe do kompletne uporedne statistike prije nego što se označi glavni krivac u lancu policija - tužilaštvo - sudovi:
"Odnosno da znamo i šta Uprava policije radi u odnosu na ove dvije institucije i sa druge strane raditi ono i što je posao Tripartitne komisije koja je izašla sa ovim razultatima, a to je da se nakon donošenja pravosnažne sudske presude vidi i čija je to odgovornost na konkretnim primjerima da li je to odgovornost policije, odnosno tužilaštva ili je odgovornost u sudstvu kako bi se izbjeglo da se takve situacije ponavljaju ubuduće. Međutim, nama je trebalo deset godina da dođemo do uporedivih podataka između samog sudstva i tužilaštva i vjerovatno će nam trebati još deset godina dok ne zaživi taj dio akcionog plana koji podrazumijeva da se vrši neka vrsta evaulacije predmeta".
Profesor Krivičnog prava na Pravnom fakultetu u Pogorici Branislav Tonković smatra da je ova statistika u svakom slučaju alarmantna:
"Ne treba nikakvo posebno istraživanje niti statistički podaci niti neki istraživački podaci u odnosu na statistiku koja postoji da od tolikog broja nekoliko stotina krivičnih djela prijavljenih sa elementom korupcije da samo postoje dvije osuđujuće presude. Pa to svaki normalni čovjek, ne mora da bude ni pravnik ni profesor može da zna o čemu se radi. Kakva je to sprega i čija je krivica? Je li policije, tužilaštva ili suda to je opet teško ozvaničiti udio svakog od državnih organa u dijelu koji se odnosi na to. To je sada teško razlučit da ne bi čovjek vršio neko detaljnije istraživanje. Ja ne kažem da svaka optužnica treba da ima iza sebe osuđujuću presudu, ali mora da dobije epilog na sudu, pa makar bila osuđujuća ili oslobađajuća, ali podatak u svakom slučaju je alarmantan za svakog normalnog iole prosječnog građanina koji ne mora da bude ni pravnik ni doktor nauka ni profesor ni tome slično".
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG