Dostupni linkovi

Kako je nestao ključni državni dokument?


Pariz, 14. decembra 1995. godine, potpisvanje Dejtonskog sporazuma

Jedan od dva postojeća originala Dejtonskog sporazuma, a time i Ustava BiH, nestao je iz arhive Predsjedništva BiH. Javnost je za to saznala slučajno, a i članovi Predsjedništva. Zatražena je istraga, a sreća je da su drugi original sačuvali Francuzi.

«Nemojte da vam kažem da smo danas utvdili da nam fali original Dejtonskog mirovnog ugovora u arhivi Predsjedništva. I kad kažete da treba pozvati istražne organe da to istraže, kažu «nemojte». E, biće pozvani da istraže gdje je original Dejtonskog mirovnog ugovora.»
Ovo je izjavio na jučerašnjoj konferenciji za novinare predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Komšić je ro rekao sasvim slučajno, odgovarajući na naš upit zbog čega ne funkcioniše press služba kolektivnog šefa države i aludirajući na nefunkcionisanje državnih institucija.
Do informacije da u Predsjedništvu BiH ne postoji original također se došlo sasvim slučajno. Naime, dok su članovi te institucije raspravljali o primjedbama na izmjene i dopune poslovnika, član kolektivnog šefa države Nebojša Radmanović je zatražio tumačenje člana 45, dovodeći u pitanje validnost dosadašnjih tumačenja Dejtonskog sporazuma koje je vršio OHR.
Govori Miroslav Vujičić, šef Radmanovićevog kabineta, koji je prisustvovao jučerašnjoj sjednici:
«Tako se došlo do toga da faktički ne postoji originalna verzija Dejtonskog mirovnog sporazuma, a što bi trebalo da ima, jer i Bosna i Hercegovina, kao zemlja potpisnica, odnosno zemlja na koju se odnosio taj sporazum, morala da dobije jedan od primjeraka Dejtonskog mirovnog sporazuma, isto kao i sve zemlje potpisnice.»
Iako je prvi čovjek Predsjedništva Željko Komšić izjavio kako «neki» u toj instituciji ne dozvoljavaju istražne radnje kako bi se dokument pronašao, Miroslav Vujičić pojašnjava šta se zapravo dešavalo na sjednici:
«Gospodin Komšić je predložio da se izvrši u samoj zgradi Predsjedništva istraga i da se uvedu istražni organi, konkretno SIPA, i da se pokuša naći na taj način Dejtonski mirovni sporazum. Ne znam koliko se to moglo smatrati kao konkretan prijedlog. Nakon rasprave o tome, došlo se do zaključka da je neophodno da stručne službe Predsjedništva, odnosno sekretarijat, pronađu originalnu verziju Dejtonskog mirovnog sporazuma.»
Apsurd predstavlja činjenica da Predsjedništvo BiH još nikoga od predstavnika državnih institucija nije obavijestilo o nestanku originala Dejtonskog sporazuma.
U Tužilaštvu Kantona Sarajevo saznajemo kako su o cijelom slučaju saznali iz medija. Glavni kantonalni tužilac Branko Šljivar, tim povodom, uputio je predsjedavajućem Komšiću zahtjev da mu dostavi informaciju u vezi sa nestankom originala dokumenta Dejtonskog sporazuma.
«Slijedeći svoja zakonska ovlaštenja, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije, molim vas da mi dostavite informaciju u tom pravcu, kako bih mogao poduzeti mjere i radnje radi utvrđivanja eventualne krivične odgovornosti, obzirom da bi se moglo, ako se ustanovi, raditi o krivičnom djelu uništenje ili prikrivanje arhivske građe.»
I u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu kažu kako su o cijelom slučaju saznali iz medija. Pomoćnik direktora za Kriminalističko-istražni odjel agencije, Dragan Lukač navodi da još uvijek nisu dobili zvaničnu informaciju od Predsjedništva kako bi mogli pokrenuti istragu:
«Ako mi dobijemo zahtjev Predsjedništva u vezi sa istragom, ili od strane Tužiteljstva, mi ćemo poduzeti mjere iz naše nadležnosti u cilju rasvjetljavanja tog događaja.»
Profesor Ustavnog prava Kasim Trnka ocjenjuje da nestanak originala Dejtonskog sporazuma ne predstavlja gubitak za državu, jer postoje originali u Ministarstvu vanjskih poslova Francuske, gdje se potpisivao Dejtonski sporazum. Prema njegovim riječima, nesumnjivo je da to neće uticati ni na interpretaciju, ni na primjenu Dejtonskog sporazuma:
«Ali je krajnje neuobičajeno da se jedan takav dokument, ključni dokument iz arhive države, nestane. To zaista govori o jednoj neozbiljnosti u organizaciji kompletne državne vlasti.»
Dejtonskim sporazumom, čiji je sastavni dio Ustav BiH, definisana su mnoga pitanja vezana za pravni status države, kao što je priznanje Bosne i Hercegovine kao suverene i nezavisne države, definisan je sastav vlade, način podjele vlasti izmedju države i entiteta, te povratak izbjeglica.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG