Dostupni linkovi

U crnogorsku prijestonicu Cetinje već se neko vrijeme sliva smeće iz Budve, Kotora i Tivta na deponiju Zagrablje gdje je predviđena izgradnja regionalne deponije u skladu sa ekološkim standardima. No, dok se deponija ne izgradi Cetinje, a posebno njegova okolina izloženi su intenzivnom zagađenju, tvrde tamošnji građani.

Dopremanje trideset do četrdeset kamiona smeća dnevno iz Budve, Kotora i Tivta na cetinjsku deponiju Zagrablje je ekološka bomba za Prijestonicu, kaže nekadašnji kandidat za gradonačelnika Cetinja Bobo Vučković:
"Poslije silnih laži i neispunjenih obećanja odjednom što dobija Cetinje i što mu daju? Daju mu deponiju za maltene pola Crne Gore. Dneno treba u Cetinje da se dovozi oko trideset, četrdeset kamiona. To je ekološka bomba za taj grad, pogotovo kada duva južni vjetar. Evo, danas je recimo sjever i sinoć je bio,Cetinje je bilo u oblaku smrdljivog dima, a zima je i visok je pritisak. Zamislite kada bude ljeto što će se dešavati oko Cetinja. A vidite kako se ponašaju gradonačelnici promorja. Jedna fina gospođa Ćatović, pa gospodin Kuljača, jako vješt igrač primorac, pa takođe Kankaraš isto tako bistri igrač,oni neće da dozvole to na teritoriji svoje opštine nego, što ćemo, uvalimo Cetinju smeće, Saće mu i pripada i ništa drugo izgleda. To je njihov rezon".
On nije jedini koji nam se obratio nezadovoljan zbog toga što se na Cetinju na deponiji koja nezadovoljava ekološke standarde odlaže smeće iz još tri grada sa crnogorskog primorja:
"Cetinje ne može da bude smetlište Crne Gore,jer je jutros,baš smo prošli tuda,bio oblak dima prema Cetinju, baš veliki. To nije normalno koji smrad se donosi i da se to ubuduće ne izlaže. Posebno izjutra se osjeća neki strašan pritisak i dim".
Vlasti Prijestonice, međutim, tvrde da opasnosti od zagađenja nema, iako deponija nije urađena u skaldu sa ekološkim standardima. Portparol kancelarije gradonačelnika Nikola Đurašković:
"Deponija svojim kapacitetima može da primi dodatne količine otpada, a da ni na koji način ne ugrožava život ljudi koji žive u naposrednoj blizini deponije niti bilo kojeg građanina Cetinja. Nije riječ o bilo kakvom vanrednoj situaciji već o situaciji koja je redovna, koja se dešavala i u prethodnom periodu i Javno komunalno preduzeće u saradnji sa Vatrogasnom jedinicom povremeno sanira neke male požare koji se pojavljuju na deponiji".
RSE: Da li se vrše ispitivanja vazduha?
Đurašković: Prijestonica nema nadležnu službu niti je u obavezi da ima nadležnu službu koja se bavi ispitivanjem vazduha. Postoje državni organi koji vrše redovna ispitivanja vazduha.
Ovu tvrdnju podupire i predstavnik opozicione Socijalističke narodne partije, Slobodan Čavor koji podsjeća da je i u vrijeme kada su oni zajedno sa Liberalnim savezom imali vlast u tom gradu smaće iz Budve deponovano na deponiju u Zagrablju:
"Po svim pravilima se radi lo koji se rade i kada je naše smeće u pitanju i njihovo smeće. Mi to naplaćujemo, od toga opština Cetinje ubira neke pare, ja sada ne znam koja je to cijena po toni".
RSE: A da li to zagađuje prijestonicu?
Čavor: Ja toga dima i mi što smo ovdje ne vidim. Ja živim na Cetinje i ja to nijesam primijetio, a moguće je da to nekim kućama koje su tamo blizu.
Portparol Opštine Cetinje Nikola Đurašković obrazlaže, između ostalog, da su se na ovaj korak odlučili i da bi sakupili neophodni novac za gradnju planirane deponije koja će biti u skladu sa visokim ekološkim standardima:
"Prijestonica je bila u obavezi u saradnji sa Javnom komunalnim preduzećem, da do kraja ove godine sanira u skladu sa ekološkim standardima najvišeg nivoa svoju deponiju. Na ovaj način ćemo kroz ugovor koji smo potpisali obezbijediti značajna materijalna sredstva i uspjeti da do kraja godine saniramo deponiju".
Kako, kao što je rekao Đurašković, opština ne vrši posebna mjerenja zagađenosti zraka, obratili smo se Centru za ekotoksikološka ispitivanja gdje su nas uputili na Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine - kao adresu koju su oni dužni da dostavljaju redovne podatke o mjerenjima koje oni potom dostavljaju medijima. Međutim, tamo su nam rekli da se obratimo pomoćniku ministra za ekologiju Siniši Stankoviću, kojeg nijesmo uspjeli dobiti ni na fiksni ni na mobilni telefon. Takođe, beuspješno, pokušali smo dobiti i predstavnike ekoloških organizacija na Cetinju zabilježene u adresaru nevladinih organizacija.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG