Dostupni linkovi

Hoće li sa vjerojatnim ulaskom tri zemlje regije u NATO i sve snažnijom prisutnošću Rusije u Srbiji regija Jugoistoka Europe postati poligon za konfrontaciju geostrateških interesa?

Euroatlantska budućnost cijele regije je neupitna, kažu naši sugovornici.

Tri zemlje regije – Hrvatska, Makedonija i Albanija – očekuju pozivnicu za NATO u travnju. Sa druge strane, Rusija je kupnjom Naftne industrije Srbije i potporom Beogradu oko Kosova pokazala interes za snažnijim prisutvom u regiji. Docentica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Lidija Čehulić, u izjavi za naš radio ne očekuje da će NATO nakon očekivanog poziva Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji zastati sa proširenjem i ostaviti po strani Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru:
„Kad se smiri trenutna politička situacija u Srbiji, kada Bosna i Hercegovina ispuni određene standarde glede konstitutivnosti svoje države, Crna Gora ima najmanje tih nekih dodatnih kriterija – uspješno provodi svoje reforme, dakle s vremenom će i te tri zemlje preći u višu fazu institucionalne povezanosti ne samo s NATO-om nego iza toga slijedi i Evropska unija. Prema tome, po meni, datumi nisu bitni, godine nisu bitne, već je bitan proces, a to je da će jugoistok Evrope jednog dana biti integralni dio euroatlantskih integracija.“
Doktorica Čehulić ne vjeruje da bi snažnije prisustvo Rusije u Srbiji, nakon što Hrvatska, Makedonija i Albanija uđu u NATO, moglo dovesti do geopolitičkih konfrontacija u regiji. Vrijeme hladnog rata je za nama:
„Čak i ako se desi da se Rusija više involvira u prostor jugoistoka Evrope, to ne znači da će doći do izgradnje jednog novog berlinskog zida, do jedne nove željezne zavjese, da će prostor jugoistoka Evrope biti podijeljen na takozvani istočni i zapadni dio kao što je to bilo u vrijeme bipolarne međunarodne zajednice. Članstvo u jednoj međunarodnoj organizaciji danas, konkretno u NATO-u, Evropskoj uniji ili bilo kojoj drugoj asocijaciji, ne znači da ne smijete razvijati dobre prijateljske, gospodarske, ekonomske, političke i druge odnose sa svim drugim državama i sa svim drugim regijama svijeta. Prema tome, mislim da se Rusije danas ne treba bojati.“
Ukratko, Rusija ne treba biti bauk, kaže doktorica Čehulić:
„Rusiju treba respektirati kao aktera u međunarodnim odnosima s kojim se mogu uspostaviti dobri i politički, a pogotovo ekonomski, gospodarski, a ako hoćete i sigurnosni odnosi. Rusija danas sudjeluje u antiterorističkoj koaliciji, Rusija danas šalje svoje vojnike u mirovne misije pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, Rusija danas surađuje sa NATO-om. Prema tome, o čemu pričamo?“
Vojni analitičar Igor Tabak, u izjavi za naš radio ne vidi neku preveliku prijetnju od prisutnosti Rusije u regiji, jer njena sadašnja snaga nije ni blizu snazi Sovjetskog Saveza iz vremena bipolarnog svijeta. Međutim, kriza oko Kosova i spominjanje Rusije i njenog šurovanja sa Srbijom mogu pomoći hrvatskim vlastima oko podizanja simpatija za NATO:
„Svaka ovakva nekakva regionalna napetost podiže s jedne strane strah stanovništva, s druge strane potiče to isto stanovništvo na bijeg u siguran zagrljaj jednog jako obranbeno-sigurnosnog saveza kao što je NATO.“
Nedvojbeno je da Rusija jača, kaže Tabak, ali...
„Ona već godinama stabilizira svoju privredu, povećava prihode i onda ulaže i u vojsku i u donekle zauzimanje bivših pozicija. To je nedvojbeno. Ali do sad se njezina aktivnost – posebno u ovim vojnim stvarima gdje su Rusi na glasu od nekad – većinom svodila samo na gesta. Rusija danas ima vojni proračun kao jedna Francuska, a nisam siguran da se Francusku baš gleda kao nekakvu globalnu prijetnju bilo čemu.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG